Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu svečano je započeo novu, 2025./2026. akademsku godinu u ponedjeljak, 29. rujna na svetkovinu svetih arkanđela Mihaela, Gabriela i Rafaela. Svečanost je započela misnim slavljem kojega je predvodio Veliki vicekancelar KBF-a u Splitu fra Siniša Balajić u zajedništvu još 16 svećenika predvođenih don Ivanom Bodrožićem, prodekanima te odgojiteljima bogoslova. Liturgijsko pjevanje predvodio je udruženi Zbor bogoslova i studenata KBF-a pod ravnanjem s. Lidije Bernardice Matijević.
Veliki vicekancelar propovijed je započeo promišljanjem o evanđelju koje u kršćanima budi osjećaj nade i novog početka. Ali naglasio je kako „Isusove riječi zapravo nisu obećanja za budućnost, već On govori o mogućnostima u sadašnjosti“. Radosna vijest zato nije tek projekcija u sutra, nego poziv da već danas živimo iz snage uskrsnuća u svakodnevici. Iz tog „sada i ovdje“ proizlazi dinamika djelovanja. Kršćanin ne čeka pasivno da Bog učini sve umjesto njega, nego prihvaća suradnju s Bogom. Ta se suradnja zove vjera, „a bez vjere Riječ se ne ispunja, ostaje besplodna“. Vicekancelar je upozorio da se i oni koji se nazivaju kršćanima mogu naći daleko od Isusa ako izostane stvarni odnos s Njim i s Njegovom riječju. Dotaknuo se i kušnje traženja znakova, odnosno činjenica da ljudi često žele vidjeti čudo kako bi povjerovali. No, redoslijed je obrnut i u vjeri je najprije nužno povjerenje, a potom dolaze i plodovi. „Znak ne vodi čovjeka do vjere, naprotiv vjera proizvodi znak“, ustvrdio je fra Siniša. Vjera se oslanja na ono što smo iskusili kao istinito i sigurno, ali ne ukida nadu, naprotiv, ona je i pogled prema onome što još ne vidimo. Govoreći o nutarnjoj sigurnosti, pojasnio je da kršćanska sigurnost ne nastaje iz vanjskih oslonaca ni iz naših konstrukcija, nego iz nutarnjeg odnosa s Bogom. Kad sigurnost tražimo samo izvan sebe, to je znak da nismo ukorijenjeni u povjerenju kojim Bog ispunja srce. U biblijskim likovima vidimo da put vjere nije linija bez pogrešaka: proroci, patrijarsi i apostoli nisu bili besprijekorni. Put prema zrelosti, tako vidimo, prolazi kroz padove i početke iznova, a kada se bojimo priznati slabosti, gušimo istinu o sebi i gubimo snagu rasta. Vjera je, rekao je vicekancelar, kretanje iz sigurnog u nepoznato, iz kontrole u predanje: „Vjera je povjerenje.“ To povjerenje oblikuje i molitvu na način da se manje bavi traženjem neposrednih odgovora, a više prepuštanjem Ocu koji ljubi do kraja. Tako Isus vodi Natanaela, a s njim i nas, na put sazrijevanja od prvih uvida prema dubljem predanju. Fra Siniša je zaključio pozivom da žeđ za pravednošću održavamo živom. Razlika između onih koji samo „odrade“ religiozne obveze i onih kojima vjera stvarno daje snagu vidi se u životu: „Pravila i sakramenti bez povjerenja lako ostanu bez žara, dok vjera koja se predaje Bogu pokreće čovjeka, osposobljuje za pravednost i otvara pogled za Božje djelovanje u svakodnevnici“.
Nakon mise uslijedio je svečani akademski čin na čijem se početku obratio vršitelj dužnosti dekana prof. dr. sc. Ivan Bodrožić. U svojem pozdravu srdačno je zaželio dobrodošlicu studentima, profesorima i djelatnicima, zahvalivši pritom na zajedništvu koje Fakultet čini prepoznatljivim mjestom studija i života. Posebno se zahvalio Velikom vicekancelaru na riječima poticaja izrečenima tijekom euharistijskog slavlja, kao i svim crkvenim poglavarima koji, i kada nisu prisutni, prate rad Fakulteta. Novoizabarani dekan uputio je i iskrenu zahvalu svom prethodniku izv. prof. dr. sc. Šimunu Bilokapiću, koji je u protekle tri godine predano i nesebično vodio Fakultet, brinući se za njegov rast i razvoj. Zahvalio je i svim profesorima, nenastavnom osoblju i suradnicima na uloženom trudu u aulama, kabinetima i uredima, naglasivši da se zajedničkim zalaganjem gradi napredak i čuva duh služenja. Studentima, a osobito brucošima, poručio je da budu ponosni na studij koji su odabrali i da ga žive dostojno s predanošću i ustrajnošću. Studij teologije, rekao je prof. dr. sc. Bodrožić, otvara mogućnost dubljeg gledanja stvarnosti očima vjere i oblikuje život u svjetlu Evanđelja. Na kraju je svima zaželio blagoslovljen početak akademske godine, moleći zaštitu svetih arkanđela i sv. Jeronima, nebeskog zaštitnika Fakulteta, za nadahnuće za rad i zajednički hod u novoj akademskoj godini.
Lectio brevis na temu „Kvirin Klement Bonefačić pred izazovom rasturenih i iznemoglih života za vrijeme talijanske uprave Splitom“ održao je dr. sc. Ivan Vuletić, profesor na katedri Crkvene povijesti. Predavač je predstavio splitskog biskupa Bonefačića kao pastira koji je djelovao u izuzetno teškim okolnostima Drugoga svjetskog rata, kada su ratna razaranja i talijanska okupacija donosili nesigurnost i rasulo. „Bonefačić je bio čovjek osobitih vrlina, ali i čovjek koji je morao donositi vrlo konkretne odluke u kriznim vremenima.“ Njegov zadatak nije bio samo pastoralna skrb, već i očuvanje dostojanstva i opstanka naroda u okolnostima prijetnji i progona. Dr. sc. Vuletić je istaknuo kako je biskup nastojao balansirati između crkvene službe i zahtjeva vlasti, uvijek svjestan da Crkva mora ostati blizu narodu. „On je bio most između rasturenih i iznemoglih života te izvora snage i utjehe u Evanđelju.“ U tom smislu Bonefačić je bio i moralni orijentir i zagovornik onih koji su bili marginalizirani i pogođeni okupacijom. Predavač je podsjetio na njegovu ulogu u organiziranju pomoći siromasima, zatvorenicima i obiteljima koje su ostajale bez osnovnih sredstava. „Njegovo biskupstvo obilježila je pastoralna zauzetost, ali i hrabro suočavanje s nepravednim režimskim pritiscima.“ U tome je pokazao i spremnost na rizik, svjestan da njegov rad nije uvijek nailazio na odobravanje vlasti. Bonefačićev primjer, naglasio je Vuletić, pokazuje koliko je uloga pastira u teškim povijesnim okolnostima bila nezamjenjiva. „On je bio biskup koji je znao čuvati vjeru i narod u vremenu kada se činilo da sve ide prema rasulu.“ Njegovo djelovanje stoga ostaje trajni podsjetnik na to da Crkva u svim razdobljima ima zadaću pratiti ljude, osobito u trenucima krize. U zaključku je predavač ponudio i širi poticaj današnjim vjernicima i akademskoj zajednici te zaželio da „u ovo ludo vrijeme planskog i sustavnog nasilja i propagande traženja neprijatelja, iluzornog uvjeravanja kako nam je spas i sigurnost u preventivnom naoružavanju budemo oni koji više čitamo i slušamo autore koji su djelomično stavljeni po strani, a bili su genijalni promicatelji mira, nenasilja te raskrinkavali ludost rata“.
Na samom kraju sve važne obavijesti o predavanjima i tijeku rada u novoj akademskoj godini, studentima je iznio prodekan za nastavu doc. dr. sc. Ante Akrap. Redovita predavanja počinju u utorak, 30. rujna.
Izvor: smn.hr/Danijela Musulin
