Dobro došli na portal Mreže Riječi
 

Posveta lateranske bazilike

Obljetnica posvete bazilike koju je u Lateranu izgradio car Konstantin na današnji dan, slavi se od XII. stoljeća.


Lateranska bazilika u Rimu ranija je papinska biskupska crkva. Bazilika sv. Petra kao centralna crkva, građevina kršćanstva, izgrađena je tek u kasnom srednjem vijeku. Požari, potresi, ratovi, pljačke učinili su potrebnim tu crkvu uvijek iznova obnavljati, pregrađivati, dograđivati. Na današnji blagdan Posvete lateranske bazilike treba nas, više od zgrade iz kamena, zanimati Crkva, koja se sastoji od živog kamenja (1 Pt 2,5).

Obljetnica posvete bazilike koju je u Lateranu izgradio car Konstantin, na današnji dan, slavi se od XII. stoljeća. Ovaj se blagdan najprije svetkovao samo u Rimu. Zatim je u čast bazilike nazvane ”majkom i glavom svih crkava Rima i svijeta” proširen na sav rimski obred, kao znak ljubavi i jedinstva s Petrovom stolicom, koja, kako je napisao sveti Ignacije Antiohijski, ”predsjeda svekolikom skupu ljubavi”.

Kad je car Konstantin 313. godine ”Milanskim ediktom” dao slobodu kršćanima, oni su izišli iz katakombi te su tražili javne zgrade za svoja okupljanja i slavljenje Euharistije. Budući da crkava kao građevina u to doba još nije bilo, poslužile su im zgrade, posebice u Rimu, gdje je stolovao rimski biskup, ujedno i Papa, koje su već bile sagrađene. Nisu uzimali najljepše zgrade, nego obično skromne dvorane koje su služile kao tržnice, odnosno zgrade suda, a koje su se nazivale bazilikom.

To su zgrade tipa trobrodnih ili peterobrodnih sala ili lađa. Središnja lađa, najviša, najviše osvijetljena kroz prozore sa strana, završavala je apsidom, polukružnom nišom, gdje je imao svoje mjesto sudac ili car. Bitno je to što kršćani u tu apsidu stavljaju oltar, koji postaje središte sveg događanja, a hala, napose njezina središnja lađa, čiji je ulaz s istoka (a apsida je na zapadnoj strani, uostalom i naša crkva u Sigetu ima ulaz s istoka, a oltar je na zapadnoj strani) samo je put, staza, cesta do oltara, središta. Zbog toga su podovi, s mozaicima, svečani, jer tuda prolazi biskup, kler (procesije, ulaz ministranata i svećenika), svi do središta, do oltara.

U lateranskoj bazilici dvorana je duga 90 metara. Tako je i živa Crkva na putu prema vječnosti, a i Abraham je bio na putu (nomadi). Budući da biskup zastupa zajednicu i u javnosti, tako je odsad njegovo sjedište u bazilici povišeno. Tako je lateranska bazilika otprilike 12 stoljeća služila kao sjedište rimskog biskupa, ujedno i Pape.

Za kršćane je taj stil gradnje crkava (okupljališta na slavljenje Euharistije) postao mjerodavan sve do danas. Tako su stoljećima građene crkve kao bazilike. Današnja lateranska bazilika sv. Ivana (naravno nije iz 4. stoljeća, nego je mnogo kasnije izgrađena) na mjestu je gdje je bila prva, mjerodavna.

Izvor: Laudato

Post Tags
Share Post