Na Filozofskom fakultetu u Splitu uspješno je održan dvodnevni međunarodni znanstveni skup „Rascjep u svetome – rascjepi u društvu”, organiziran povodom 20. obljetnice smrti istaknutog hrvatskog sociologa religije i katoličkog intelektualca Željka Mardešića (1933. – 2006.). Ovaj opsežni simpozij okupio je više od dvadeset vodećih domaćih i inozemnih stručnjaka – sociologa religije, teologa, politologa i komunikologa – koji su kroz ukupno šest tematskih sesija i završni panel detaljno analizirali suvremene društvene rascjepe i ulogu religije u pluralnom društvu.
Uvodni dio skupa podsjetio je na neizbrisiv trag koji je Mardešić, pišući pod poznatim pseudonimom Jakov Jukić, ostavio u razumijevanju odnosa Crkve i modernog svijeta. Sudionici su istaknuli kako je njegova misao bila iznimno duboka, ali izrečena blagim i nježnim riječima. Njegova vizija Crkve koja hrabro stupa u dijalog te njegova zaljubljenost u koncil i koncilsku crkvu nametnule su se kao središnji motivi cijelog simpozija.
Znanstveni program ponudio je iznimno širok raspon tema kroz brojna izlaganja. Među ključnim govornicima, prof. dr. sc. Siniša Zrinščak otvorio je raspravu analizom suvremenih religijskih promjena u Europi, naglasivši kompleksnost procesa desekularizacije. Na tragu tih tema, prof. dr. sc. Tonči Matulić – autor knjige o Mardešiću objavljene ranije ove godine – ponudio je teološko-sociološki osvrt na izazove sinodalnosti u crkvenom životu. Profesor Ivan Šarčević govorio je o Mardešićevu konceptu praštanja i pomirenja kao preduvjetu za nadilaženje povijesnih i političkih rascjepa na ovim prostorima, dok je zapaženo izlaganje imao i Ivica Huljev.
Uz njih, brojni drugi predavači detaljno su razrađivali specifične aspekte društvene stvarnosti. Raspravljalo se o rodnoj perspektivi i religijskim institucijama u izlaganju dr. sc. Jadranke s. Rebeke Anić, dok su prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović i doc. dr. sc. Mirko Petrić predstavili empirijske uvide u modernizacijske rascjepe hrvatskog društva. Izlaganja sociologa s Hrvatskog katoličkog sveučilišta ponudila su analizu pojmova tradicionalizma i fundamentalizma, tumačeći tradicionalizam kao strah od moderniteta i sekularizacije. Teme su obuhvatile i ulogu medija u javnoj sferi o kojoj je govorila prof. dr. sc. Viktorija Car, kao i dekonstrukciju totalitarnih ideologija u izlaganju prof. dr. sc. Ivana Markešića. Na skupu je istaknuta i važnost življenja koncilske teologije kroz suodgovornost i supsidijarnost u župama te kroz konkretno pomaganje drugima i molitvu.
Poseban naglasak stavljen je na to da Mardešićeva koncilska misao, usmjerena prema obraćenju i dijalogu, ostaje trajno svježa i aktualna. Sudionici su primijetili nevjerojatnu podudarnost između Mardešićevih povijesnih spisa i najnovijih suvremenih crkvenih dokumenata (poput recentnog dokumenta „Dođite k meni”), što pokazuje da je Mardešić već davno anticipirao smjer u kojem se Crkva danas razvija. Zbog toga je iznesen zaključak kako bi Mardešićevu knjigu „Rascjep u svetome”, kao i njegovu cjelokupnu teologiju, trebalo ponovno čitati među vjeroučiteljima i svima koji odgajaju djecu.
Prateći program simpozija obogatio je cjelokupni događaj. Uoči samog skupa predstavljena je nova knjiga prof. dr. sc. Vlaha Kovačevića „Kršćanstvo i duh postmoderne. Ponovno otkriće ethosa”, koja se izravno naslanja na Mardešićevu sociološku ostavštinu. Duhovni pečat obilježavanju dala je misa zadušnica u studentskoj kapeli koju je predvodio riječki nadbiskup Mate Uzinić, pozvavši u svojoj propovijedi vjernike na otvoren i hrabar dijalog sa suvremenom kulturom.
Skup je završen velikim okruglim stolom na kojemu je u otvorenoj raspravi svih sudionika zaključeno kako Mardešićeva misao ostaje nezaobilazan alat za analizu današnjih kulturnih ratova. Organizatori su najavili kako će sva izlaganja s ovog bogatog dvodnevnog simpozija biti sabrana i objavljena u opsežnom zborniku radova tijekom iduće godine.
S. Blažić
