U današnjem vremenu u kojem se nalazimo i kojeg je potpuno preuzelo digitalno doba postavlja se jedno ključno pitanje – kakvu algoritmi imaju funkciju u našem svakodnevnom životu, kakvu ulogu u svemu tome ima etika te koliko utječe na ljudska prava.
Za početak se treba upoznati s pojmom algoritma. U Hrvatskoj enciklopediji definicija glasi ovako: „Algoritam ili (etimološki ispravnije) algorizam, je skup simbola i općeniti postupak za sustavno rješavanje pojedinačnih zadataka iz neke određene klase matematičkih problema“. Osnovna zadaća algoritma kada pogledamo ovu definiciju je razvoj efikasnih i točnih algoritama.
Neki od primjera algoritama u našoj svakodnevici, možda i najočitiji i s kojim se najviše susrećemo su oni na YouTubeu, društvenim mrežama poput Facebooka ili Instagrama te na streaming platformama poput Netflixa ili HBO-a. Analizom raznih korisničkih podataka dolazi se do toga što bi nam preporučili od sadržaja. Kada za primjer uzmemo društvene mreže, one to rade tako da sadržaj usmjere prema određenoj publici u svrhu dužeg provođenja vremena na nekoj određenoj stranici. Ta tematika je odlično obrađena i u nekim filmskim/streaming ostvarenjima poput The Social Dilemme na Netflixu i filma The Social Network iz 2010. godine.
Kada je riječ o ljudskim pravima poslužit ću se 1. člankom Opće deklaracije o ljudskim pravima koje kaže: “Sva se ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i sviješću i trebaju jedna prema drugima postupati u duhu bratstva.” Bez obzira na spol, dob ili mjesto rođenja svatko ima i treba imati ista prava svojim rođenjem. Kada ta ljudska prava prelijemo na našu privatnost mnogi će autori poput PR stručnjaka Scotta Robinsona reći da je “privatnost iluzija” i “mrtva” (Currie, 2013:9). Osnivač Facebooka Mark Zuckerberg kaže da je “doba privatnosti prošlo”. Dok će Thomas Friedman u New York Timesu još 2014. godine napisati da je “privatnost nestala”.
Ljudska prava se krše na više načina, npr. diskriminacija pri zapošljavanju. Algoritmi za pretraživanje kandidata mogu preferirati kandidate različite dobi, spola ili rase ako su tretirani prema ili na temelju pristranih podataka.
Europska Unija je donijela zakon, odnosno odredbu zaštite podataka GDPR, Cilj je paketa o zaštiti podataka, koji je donesen u svibnju 2016., Europu pripremiti za digitalno doba. Više od 90 % Europljana kaže da želi ista prava na zaštitu podataka u cijelom EU-u, neovisno o tome gdje se njihovi podaci obrađuju.
Algoritmi imaju značajan utjecaj na različite aspekte ljudskih prava. Ono što je najvažnije je da se nad njima provede neka vrsta regulative koja bi osigurala zaštitu privatnosti u svakodnevnom životu. Kroz GPDR možemo raditi na stvaranju algoritama koji nam poboljšava život i svakodnevicu, a pritom ne zazire u osnovna ljudska prava.
Ante Šimić
1. godina Diplomskog Teološko-katehetskog studija Sveučilišta u Splitu
https://csi.hr/2023/09/28/algoritmi-na-drustvenim-mrezama/
https://www.medijskapismenost.hr/video-lekcija-algoritmi-koji-prate-nase-digitalne-tragove/
