Pojam digitalna reputacija odnosi se na informacije o nama koje se mogu pronaći na Internetu, i na temelju kojih se formira naš digitalni ugled. Živimo u tehnološkom svijetu u kojem je Internet neizostavan dio stvarnosti. Stoga, ne čudi što prema Datareportalu prosječan čovjek provede gotovo sedam sati dnevno pregledavajući sadržaj Interneta.
Prvi dojam o nekome stječe se prilikom upoznavanja. Prema jednom istraživanju, potrebna je samo desetina sekunde za stvaranje prvog mišljenja o nekome, no velika je mogućnost da smo već ranije o osobi nešto načuli i doznali. Glavni izvor informacija upravo je Internet, na kojem sve ono što pojedinac objavljuje o sebi, ali i drugi ljudi, sačinjava nečiji digitalni ugled. Pokazalo se da 80% poslodavaca pregledava digitalne tragove kandidata prije razgovora za posao, dok je 54% poslodavaca izjavilo da nisu dali priliku za predstavljanje onima o kojima su stekli loš dojam pregledavajući sadržaj dostupan na Internetu. Neki prestižni fakulteti odbijaju kandidate zbog lošeg izražavanja, nespretnog izbora riječi te niske razine pismenosti. Netiquette tj. internetski bonton vrlo je važan pa je mudro voditi se načelom: “Ne čini drugome ono što ne želiš da drugi tebi čine.” Ugled se može provjeriti traženjem svog imena preko internetskih tražilica ili preko online alata za nadzor koji prate spominjanje imena na Internetu. Ako ugled nije na željenoj razini, mogu se promijeniti postavke privatnosti, onemogućiti označavanje ili nastojati umnažati pozitivne sadržaje na društvenim mrežama, odgovarajući na komentare, pitanja i kritike pratitelja.
U konačnici, pojedinac je taj koji će odlučiti kakav će trag ostaviti na Zemlji, što danas podrazumijeva i Internet. Stoga, prije nego išta objavimo, o sebi ili o drugome, bilo bi dobro razmisliti i postaviti si pitanja: kakva osoba želim biti? Kako želim da me drugi percipiraju?
s. Zala Nikolić
studentica 1. godine Prijediplomskog Teološko-katehetskog studija Sveučilišta u Splitu
