Sveti je Otac pritom potaknuo da se ne izgubi duh milosrđa, prihvata i gostoljubivosti koji stoljećima karakterizira Rim, grad „univerzalnoga poziva”.
Grad s “univerzalnim” pozivom, dom papā i careva, kolijevka civilizacije i prihvat ljudi iz cijeloga svijeta. Čuvar umjetničkoga blaga i grandioznih tragova prošlosti. Sjedište Sabora, međunarodnih ugovora, Olimpijskih igara i Jubilejā, ne samo onoga kojemu će biti domaćin 2025. i za koji se nada da će poboljšati doličnost i učinkovitost javnih službi u punoj suradnji između Svete Stolice i talijanske Vlade. Tim je riječima papa Franjo istaknuo veličinu grada Rima, ali nije zaboravio ni probleme i teškoće toga grada – kako je rekao – „jedinoga u svijetu“ po svojoj privlačnosti i svojoj odgovornosti prema Italiji, Crkvi, cijeloj ljudskoj obitelji. Papa je to istaknuo danas, 10. lipnja, tijekom posjeta institucionalnom središtu Rima, Kapitolu, govoreći u dvorani Julija Cezara pred općinskim vijećnicima i savjetnicima te gradonačelnikom Robertom Gualtierijem. Bio je to treći posjet pape Franje nakon posjeta 2019. te onoga 2020. godine – iako ograničenog samo na trg – povodom molitvenoga susreta za mir koji je potaknula Zajednica svetoga Egidija, javlja Vatican News.
Pogled na Jubilej
Današnji je Papin posjet održan šest mjeseci prije otvaranja Svetih vrata čime će započeti proslava Jubileja, tog događaja – kako je objasnio Sveti Otac – vjerske naravi, ali koji bi mogao imati pozitivan utjecaj na samo lice grada, poboljšavajući njegovu doličnost i čineći djelotvornijima javne usluge, ne samo u središtu, nego podupirući također približavanje između centra i predgrađā. Papa je pritom potaknuo da se ne izgubi duh milosrđa, prihvata i gostoljubivosti koji stoljećima karakterizira Rim, grad „univerzalnoga poziva”.
Razmišljanje o Svetoj godini 2025., tijekom koje će se tisuće hodočasnika i turista okupiti u Rimu, bilo je u središtu Papina govora, počevši od tisućljetne povijesti – one najstarije i najnovije – toga grada.
Sljedeći će jubilej također moći imati pozitivan utjecaj na samo lice grada, poboljšavajući njegovu doličnost i čineći učinkovitijima javne usluge, ne samo u centru, nego potičući bliže odnose između centra i predgrađā.
Riječ je o velikom događaju za koji je nezamislivo da se može održati u redu i u sigurnosti bez aktivne i velikodušne suradnje vlasti kapitolske općine i državnih vlasti – rekao je Papa, te zahvalio pritom talijanskoj Vladi na njezinoj punoj spremnosti za suradnju s crkvenim vlastima u svrhu uspješne proslave Jubileja, potvrđujući želju za prijateljskom suradnjom koja obilježava međusobne odnose između Italije i Svete Stolice.
‘Ne’ odnosima vezanima za novac, nego ljudski odnosi
Što se tiče te suradnje, Papa je odmah želio pojasniti ističući kako nas podlost može navesti da mislimo da su odnosi novac; međutim ne, oni su sekundarni, odnosi su ljudski – istaknuo je Sveti Otac, a njegove su riječi prisutni pozdravili pljeskom.
Ti će odnosi biti još očitiji u jubilejskoj godini. Godini koja će – nada se Papa – biti prilika da se obnovi univerzalni duh Rima, u službi milosrđa, u službi prihvata i gostoprimstva, kojih će – kako je rekao – “istinoljubivi” svjedoci biti hodočasnici, turisti, migranti, siromašni, osamljene osobe, bolesni, zatvorenici i oni isključeni. Zbog toga sam – dodao je Papa – odlučio otvoriti Sveta vrata u jednom zatvoru.
Neka svjedoče da je vlast u potpunosti takva kada se stavlja u službu svih, kada svoju legitimnu moć rabi kako bi išla u susret potrebama građana, a posebno onih najslabijih, najmanjih.
Neka Rim nastavi pokazivati svoje pravo lice, susretljivo, gostoljubivo, velikodušno, plemenito lice – potaknuo je Papa. Golemi priljev hodočasnika, turista kao i migranata ne smije se doživljavati opterećenjem, teretom koji usporava i ometa normalan tijek stvari; štoviše, to je prilika: svaki problem Rima naličje je njegove veličine te, od kriznoga faktora, može postati prilika za građanski, društveni, gospodarski i kulturni razvoj.
Neizmjerno blago kulture i povijesti smješteno na brežuljcima Rima čast je i obveza njegovih građana i njegovih upravitelja, te očekuje da ga se primjereno vrjednuje i poštuje.
Nemojmo zaboraviti da su počeci Rima preporod među ruševinama Troje – istaknuo je potom Papa. Neka se u svima ponovno rodi svijest o vrijednosti Rima, o simbolu koji on predstavlja na svim kontinentima; i neka se potvrdi uzajamna djelotvorna suradnja među svim vlastima koje tamo borave; štoviše, neka raste, za zajedničko i ustrajno djelovanje, koje ga čini još dostojnijim uloge koju mu je sudbina, ili bolje, providnost dodijelila – poželio je na kraju papa Franjo.
Izvor: Vatican News
