Franjevac rodom iz Janjeva ubijen je iz mržnje prema vjeri 7. ožujka 1913., a danas je proglašen blaženim
U subotu, 16. studenog 2024. u Skadru u Albaniji, pod svečanim misnim slavljem beatifikacije koje je u katedrali sv. Stjepana s početkom u 10 sati predslavio prefekt Dikasterija za kauze svetaca kardinal Marcello Semeraro, blaženima su proglašeni fra Alojzije Palić i vlč. Ivan Gazula, javlja Katolička tiskovna agencija.
Na misi su uz brojne nad/biskupe koncelebrirali i mons. Tomo Vukšić, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u BiH te mons. Petar Palić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Euharistijsko slavlje uživo je prenošeno putem Facebook stranice Skadarske biskupije.
Kardinal Semeraro: Osuđeni su lažima
“Naša dva blaženika činila su dobro, a bila su oklevetana i osuđena lažima. Tako se dogodilo s fra Alojzijem čija priča seže još u vrijeme Prvog balkanskog rata, kada su u župi Pejë, gdje je obnašao svoju službu, okupatori Crne Gore, saveznice Srbije, provodili represivnu politiku protiv etničkog albanskog stanovništva, posebno čineći nasilja i ubojstva. Hodajući prema mjestu mučeništva, rekao je: ‘O Isuse, neka ti bude za ljubav’”, poručio je u propovjedi kardinal Marcello Semeraro, istaknuvši kako je “tema laži, kleveta i prijevare” važna i u naše doba.
“Papa Franjo, koji nam je ostavio komentar blaženstava Evanđelja upravo u kontekstu sveopćeg poziva na svetost, aktualizirao je ovu prisutnost laži u progonu kršćanina s malo, ali vrlo učinkovitih riječi. Napisao je da je ponekad i ‘podsmijeh onaj koji pokušava unakaziti našu vjeru i učiniti nas smiješnima’. On nam želi reći da je riječ evanđeoskog blaženstva aktualna i tamo gdje nema progona, ali postoji ravnodušnost, ili ismijavanje. Stoga je zaključio da je ”svakodnevno prihvaćanje puta evanđelja, iako nam to stvara probleme, svetost’”, zaključio je prefekt Dikasterija za kauze svetaca.
Katedrala sv. Stjepana u Skadru. Foto: Sigismund von Dobschütz/Wikimedia Commons
Tko je bio fra Alojzije Palić?
Alojzije Palić rođen je kao Matej, 20. veljače 1877., u Janjevu, mjestu na Kosovu gdje je živio značajan broj Hrvata. Roditelji su mu bili Toma Palić i Paulina, rođena Đurić.
Osjetivši svećenički poziv, Matej 23. rujna 1896. stupa u franjevački red i dobiva redovničko ime Alojzije. Studij filozofije završava u Skadru (Albanija), a teološko obrazovanje stječe u Bologni i Parmi. Doživotne zavjete položio je 1901., a za svećenika je zaređen godinu kasnije.
Služio je u Albaniji, u Skadarskoj nadbiskupiji, i na Kosovu kao župnik (Đakovica) te rektor hospicija u Peći i Glođanama. Kako piše don Marijo Karadakić, to je vrijeme bilo izrazito turbulentno.
U tijeku su balkanski ratovi, za vrijeme kojih su srpske i crnogorske vojne postrojbe počinile strašne zločine nad albanskim i drugim nesrpskim stanovništvom Kosova i Albanije, nad muslimanima i katolicima. Kao župnik u Glođanama fra Alojzije Palić suprotstavio se nasilnom pokrštavanju muslimana u okolnim selima, od strane pravoslavaca. Zbog toga je uhićen 4. ožujka 1913. godine te je nekoliko dana proveo u zatvoru u Peći gdje je pretučen i mučen te prisiljavan odreći se svoga svećeništva i katoličke vjere, kako bi prešao u pravoslavnu vjeru. Ubijen je već prije suđenja, 7. ožujka 1913., od strane crnogorskih vojnika blizu sela Janoš.
Njegovo tijelo kasnije je nađeno i preneseno u crkvu u Zjumu, na jugozapadu Kosova. Sjećanje na njega održali su hrvatski vjernici rodom iz Janjeva, a 2002. u Skadarskoj je biskupiji – u okviru kauze 40 mučenika ubijenih zbog mržnje prema katoličkoj vjeri od 1913. do 1974. u Albaniji – započeo proces za njegovu beatifikaciju.
Dana 5. studenoga 2016. u Skadru je beatificirano 38 albanskih mučenika, među kojima su i Hrvati fra Serafin Glasnović Kodić i don Anton Muzić. Zaseban proces za fra Alojzija nastavljen je 9. ožujka 2012. u Rimu. Papa Franjo odobrio je prefektu Dikasterija za kauze svetaca kardinalu Marcelu Semeraru 20. lipnja 2024. objavljivanje dekreta o mučeništvu iz mržnje prema vjeri sluge Božjega fra Alojzija Palića.
Hrvatski i janjevački blaženik danas je posebno čašćen u Kistanjama, župi Zadarske nadbiskupije, gdje živi zajednica Hrvata doseljenih iz Janjeva.
Molitva blaženom fra Alojziju Paliću
Gospodine Bože, ti si blaženoga fra Alojzija pozvao da ti služi kao svećenik u savršenstvu redovničkoga života. On je ljubav i vjernost prema tebi posvjedočio mučeničkom krvlju. Daj da sveta Crkva ovoga tvoga blaženika ubroji među svete tvoje da i mi po njegovu zagovoru postignemo milost za koju te molimo (…) i vječno spasenje. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.
Izvor: BItno.net
