Internacionalni naziv „digital storytelling“ (hrv. „digitalno pričanje priča“) nije novost. Već 90-ih godina Joe Lambert ostavio je traga na ovome pojmu. Za to se može naći i mnogo literature, većinom iz područja novinarstva, marketinga i zabave. Jer primarni cilj digital storytellinga je probuditi kroz priču osjećaje i emocije gledatelja i slušatelja. Priče nisu argumentacije, one stvaraju veze između sudionika i tako svemu daju određeni smisao.[1] Međutim, sve češće se digital storytelling spominje i u obrazovnom kontekstu. Dokazano je da se priče, i na taj način prenesene informacije, pamte do 22% bolje nego same činjenice.[2] A prepustiti učenicima da prepričavaju (biblijske) priče tom metodom daje im priliku da konstruiraju i interpretiraju vlastito znanje i steknu iskustva. Interaktivnim prepričavanjem razvijaju svoj stav, razmatraju posljedice radnje i preuzimaju odgovornost za to.[3]
Konkretan primjer digital storytellinga na Instagramu je kanal @ichbinsophiescholl[4]. Povodom 100. rođendana Sophie Scholl, njemačke radiotelevizije SWR (Südwestrundfunk) i BR (Bayerischer Rundfunk) omogućile su Instagram projekt koji je viralno doveo aktivisticu iz Drugog svjetskog rata u sadašnjost. Luna Wedler glumi 21-godišnju Sophie Scholl i omogućuje pratiteljima kanala da izbliza, emocionalno i u simuliranom stvarnom vremenu sudjeluju u posljednjih deset mjeseci njezina života.[5] Inscenirane slike i snimke kombinirane su s originalnim povijesnim elementima, bilo da je riječ o fotografijama, novinskim izvješćima ili propagandnim materijalima. Pokretna slika uglavnom je postavljena na tzv. Instastory[6], koja je ujedno i srž kanala. Sophie Scholl je podijelila povijesni izvorni materijal na feedu, kao i crteže i animacije – jer je Sophie uistinu bila talentirana umjetnica. S elementima poput “Unboxing maminog paketa” ili “Lifehack 17″, kanal je bio prilagođen platformi Instagram. Tjedni sažeci IGTV-a[7] upotpunili su sliku mlade, kreativne i snažne žene u najmračnijem razdoblju njemačke povijesti.[8]
Platforma: Instagram
Nije nužno spominjati kako su društvene mreže zauzele ozbiljan prostor u životima mladih ljudi. Instagram je u današnje vrijeme više od platforme za dijeljenje slika. Iako Instagram u uvjetima korištenja postavlja minimalnu dob od 13 godina za korisnike, mnoga djeca su i u ranijoj dobi upoznata s tom društvenom mrežom. Već 44% dvanaest i trinaestgodišnjaka u Njemačkoj, a čak 61% četrnaest i petnaestgodišnjaka koristi Instagram. Među mladima od 16 do 18 godina, njih 84% su aktivni na Instagramu.[9]
Florian Mayrhofer, asistent na Institutu praktične teologije u Beču, započinje svoje predavanje na skupu „Religija na Instagramu“[10] pozivajući se na citat jednog od osnivača Instagrama, Kevin Systoma:
„A lot of the earliest ‚Instagram‘ celebrities took really beautiful photos. But you’re starting to see a change where it’s not about beauty; it’s about the story that you tell.“[11]
Na Instagramu nije više bitno objaviti lijepu sliku, nego koju priču korisnik želi ispričati tom slikom ili još točnije, koju priču želi ispričati o sebi (takozvani „selfpromotion“).[12]
Instagram raznim funkcijama kreativne mogućnosti nudi prezentacije kao što su npr. Instastory (slika ili kratki video, koji su vidljivi samo 24 sata, ukoliko se ne spreme na „Highlight“ i budu duže dostupni). Na Feedu su slike ili (duži) video neograničeno dostupni, sve dok ih autorica ili autor ne ukloni trajno s profila. Ta duža videa su nazvana Reel. Reel može trajati do 90 sekundi, dok jedan video na Instastoryju traje samo 15 sekundi. Instagram, uz različite mogućnosti objave, nudi i više opcija interakcije. Sve objave se mogu lajkati (označuje se znakom srca), komentirati i dijeliti. Ukoliko autorica ili autor postavi opciju, moguće je na Instastoryju reagirati i drugim emotikonima za prikaz raznih emocija (vatra, plačko, osmijeh, …). Isto tako, moguće je postaviti pitanja ili odgovoriti, ali i provoditi ankete među pratiteljima. Svemu tome Instagram nudi filtere, naljepnice ili zanimljive animacije, kojima se može doraditi objava kako bi bila zanimljivija i privlačnija gledateljima.
Ideje za vjeronaučnu nastavu
Može se pretpostaviti da su se svi učenici u srednjoj školi već susreli s platformom Instagram – preko vlastitog profila, reklama, hashtagova. Takozvana „generacija Z“[13] je prva generacija koja odrasta uz pametne uređaje. Njima na nastavi neće biti potreban uvod u funkcije i rad Instagrama, jer će intuitivno istražiti sve mogućnosti. No, svakako je potrebno za rad s tom platformom objasniti i razjasniti privatnost projekta. Dok javni sadržaji mogu dosegnuti veću publiku i time potaknuti više interakcije, za svrhu nastave je, radi sigurnosti i privatnosti, poželjno ograničiti pristup sadržajima i postaviti privatne profile, koje će samo učenici moći interagirat.
Kurikulum nastavnog predmeta katoličkog vjeronauka predviđa u prvom razredu srednje škole temu „Crkva u svijetu“. Formuliran je odgojno-obrazovni ishod, da „učenik predstavlja i objašnjava Duhovski događaj rađanja Kristove Crkve te interpretira središnje povijesne događaje širenja i života Crkve u prvim stoljećima kršćanstva“[14]. Iskustva apostolske zajednice za nastajanje prve Crkve, kao i obilježja i struktura prve kršćanske zajednice, mogu se na kreativan način obraditi upravo prethodno opisanim Instagram projektom.
Kao izvor može poslužiti biblijska priča o događaju Pedesetnice (Dj 2, 1-47). Kada učenici pročitaju ovaj biblijski odlomak, u učionici je potrebno razgovarati o osobama koje sudjeluju u priči. Što se više protagonista definira, to će scenariji biti interaktivniji. Moguće osobe su apostoli, ali i fiktivni likovi iz mnoštva, npr. iz Judeje, Mezopotamije i Kapadocije, vjernici i nevjernici, koji se susreću s apostolima.
Neka učenici sami ili s drugim učenicima odaberu jednu ulogu. Toj osobi otvaraju profil na Instagramu i pričaju priču te osobe. K tomu je potrebno shvatiti tko je ta osoba, zna li se nešto o karakteru, vjeri, okruženju, kao što su prijatelji ili obitelj, itd. Bitno je da se učenici stave u situaciju odabrane osobe i stvore autentičan „selfperformance“ na Instagramu. Učenici isto tako mogu odabrati prikaz osobe, hoće li sami glumiti ulogu i snimati video-blog, hoće li primjerice LEGO figurama udahnuti virtualni život, ili uopće neće prikazati biće nego samo pisati tekstove u pratnji prikladnih slika (npr. motiva vatre, goluba, vode…).
Nakon uređenja profila, učenici se trebaju umrežiti. Trebaju međusobno pratiti likove i početi interagirati. Unaprijed određene teme ili događaji koji će svi karakteri istodobno “proživljavati” olakšavaju i strukturiraju tijek priče, kao npr. „Okupljanje apostola“ u nedjelju, „Silazak Duha Svetoga“ u ponedjeljak, „Svjedočanstva“ u srijedu.
Multiperspektivnost učenika se storytellingom dopunjava dramaturškom strukturom. Nije nužno da projekt dopire do više slušatelja i da se intenzivnije uključuju, već je ovdje potencijal storytellinga za učenike da sami postanu pripovjedači. To dovodi do vrlo bliskog pristupa i ispitivanja povijesti ili osobe ili epohe.[15] Uz to se traži učenikova kreativnost za oblikovanje priče, tj. za izbor metode ili medija, kako bi što autentičnije mogli ispričati događaj. Kao slika ili video (videozapis s objašnjenjem, brick film, blog itd.), s komentarima ili dijeljenjem. To je ono što storytelling čini tako zanimljivim: može ga se implementirati u svim medijima, ne samo u digitalnim. Egli figure[16] u Bibliodrami, na primjer, također su mediji za storytelling.[17] No, kada koristite digitalne medije kao što su društvene mreže, postoji dodatni poticajni trenutak: priča postaje društvena jer interakcija između učenika i njihovih uloga postaje moguća.[18] A tijek priče automatski se bilježi, na primjer u obliku objava i komentara na Instagramu, što se kasnije može analizirati ili ocijeniti.[19]
[1] Mayrhofer, Florian, “…It’s about the story you tell” (K.Systrom) – ,Digital Storytelling’ als neue Erzählpraxis?, Religion auf Instagram – Plattform, Content, User, Praxis, 03.02.2023., na: https://www.youtube.com/watch?v=dbO65ZffJsw. Citirano: 03.03.2023.
[2] Ohm, Lena Christin, Storytelling im RU (Lena Ohm im Gespräch mit Friederike Wenisch), 22.08.2021, na:https://relilab.org/storytelling-im-ru/. Citirano: 03.03.2023.
[3] Richter, Olav, Digital Storytelling, 22.08.2021., na: https://relilab.org/digital-storytelling/#elementor-toc__heading-anchor-0. Citirano: 03.03.2023.
[4] Više informacija o projektu na: https://www.swr.de/unternehmen/ich-bin-sophie-scholl-instagram-serie-102.html
[5] SWR, Instagram-Projekt. @ichbinsophiescholl, na: https://www.swr.de/unternehmen/ich-bin-sophie-scholl-instagram-serie-102.html. Citirano: 03.03.2023.
[6] U daljnjem su tekstu pod naslovom „Platforma: Instagram“ objašnjeni svi pojmovi kao primjerice: Instastory, Feed, itd.
[7] Instagram je u lipnju 2018. pokrenuo neovisnu video-platformu Instagram TV (kratko: IGTV). IGTV-u se može pristupiti pomoću posebne aplikacije ili putem Instagrama. IGTV-aplikacija omogućuje postavljanje i gledanje videa na Instagramu koji traju najmanje jednu minutu, a maksimalno jedan sat.
[8] SWR, Selfie-Modus und Zeichnungen: Umsetzung von Sophie Scholls Instagram-Kanal, na: https://www.swr.de/unternehmen/ich-bin-sophie-scholl-umsetzung-100.html. Citirano: 03.03.2023.
[9] Bitkom e.V., Kinder und Jugendstudie 2022, 09.06.2022, na: https://www.bitkom.org/sites/main/files/2022-06/Bitkom-Charts_Kinder_Jugendliche_09.06.2022_0.pdf. Citirano: 03.04.2023.
[10] Skup „Religija na Instagramu“ (original: „Religion auf Instagram – Plattform,Content,User,Praxis“) je organiziran od katedre Religiozna pedagogija i medijska didaktika na Goethe sveucilistu i odrzan je online 03.02.2023. Moguce je pronaci sva predavanja na YouTube-Kanalu „FB07 Katholische Theologie Goethe-Uni Frankfurt“.
[11] Mayrhofer napominje, da se na internetu taj navedeni citat pripisuje Systomu. No nije moguće pronaći izvor, gdje je on to navodno rekao. Mayrhofer, Florian, “…It’s about the story you tell” (K.Systrom) – ,Digital Storytelling’ als neue Erzählpraxis?, Religion auf Instagram – Plattform, Content, User, Praxis, 03.02.2023., na: https://www.youtube.com/watch?v=dbO65ZffJsw. Citirano: 03.03.2023.
[12] Mayrhofer, Florian, “…It’s about the story you tell” (K.Systrom) – ,Digital Storytelling’ als neue Erzählpraxis?, Religion auf Instagram – Plattform, Content, User, Praxis, 03.02.2023., na: https://www.youtube.com/watch?v=dbO65ZffJsw. Citirano: 03.03.2023.
[13] Djeca rođena između 1995. i 2010. godine.
[14] Ministarstvo znanosti i obrazovanja, „Kurikulum nastavnog predmeta. Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije.“ Narodne novine d.d., 2019, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_10_216.html. Citirano: 06.03.2023.
[15] Pelzer, Jürgen, Digitales Storytelling. Über die Macht der Geschichten im Unterricht, u engagement. Zeitschrift für Erziehung und Schule, vol. 34, br. 1, 2016., str. 15.
[16] Prema Doris Egli nazvane „Egli figure“ imaju konstrukciju od pomične žice a obložene su materijalima kao npr. filcom. Karakteristika Egli figura je da nemaju lica, samo „govore“ gestama i govorom tijela. Već i sama izrada figure može biti iskustvo vjere, jer pitanje odjeće, okoliša i načina života odjednom oživljava biblijsko razdoblje. Mijenjanje držanja i geste figure pomažu vizualizaciji i time razumijevanju biblijskih tekstova. Sauren, Larissa, Egli-Figuren im Religionsunterricht, https://www.schulwerk-bayern.de/fileadmin/KSW/gp-pdf/Egli-Figuren_01.pdf. Citirano: 04.04.2023.
[17] Pelzer, Jürgen, Digitales Storytelling. Über die Macht der Geschichten im Unterricht, u engagement. Zeitschrift für Erziehung und Schule, vol. 34, br. 1, 2016., str. 15.
[18] Pelzer, Jürgen, Digitales Storytelling. Über die Macht der Geschichten im Unterricht, u engagement. Zeitschrift für Erziehung und Schule, vol. 34, br. 1, 2016., str. 15.
[19] Pelzer, Jürgen, Digitales Storytelling. Über die Macht der Geschichten im Unterricht, u engagement. Zeitschrift für Erziehung und Schule, vol. 34, br. 1, 2016., str. 15.
