Dobro došli na portal Mreže Riječi
 

Sveta Jelena Križarica

Bila je prožeta ljubavlju prema Spasitelju, pronašla je na Kalvariji Kristov križ i zbog toga je prozvana Križaricom.


Da ne mora baš svakome slava udariti u glavu kad iznenada i preko noći prevali put ‘od konjušnice do sabornice’, zorno svjedoči sveta Jelena Križarica. Ta svetica, rođena u III. stoljeću u maloazijskoj pokrajini Bitniji, krenula je, naime, upravo iz konjušnice, a stigla do položaja i časti Auguste, majke rimskoga cara Konstantina Velikog, koji je prestao progoniti kršćane. I pritom se, u svojoj skromnosti i dobrotvornosti, nimalo nije promijenila!

Jelenu, djevojku iz siromašne obitelji, sigurno su resile naročite vrline kad ju je u štali, gdje je čistila, opazio i za ženu uzeo potencijalni rimski car Konstancije Klor. Ipak, godine 293., kad je on doista proglašen cezarom, morao je, kako su običaji nalagali, oženiti ženu plemenita roda, pa je Jelena potisnuta u drugi plan, premda mu je već bila rodila sina.
 
Skromno i u sjeni, kako je za djetinjstva i naučila, Jelena je nastavila tiho živjeti sve do 306. godine, kad je njezin sin Konstantin na prijestolju naslijedio oca. Tad je on, ne časeći časa, svoju pobožnu majku pozvao na carski dvor, a njezin lik dao utisnuti u kovani novac. U znak zahvalnosti za sve što je brižnim odgojem u nj usadila, obasuo ju je svim počastima.
 
Jelena se zbog toga nije uzoholila (kako se prečesto događa s malim ljudima kad dosegnu velike uloge!), već je svoj položaj koristila za još veća dobra djela. Priskakala je u pomoć nevoljnicima svih vrsta, bolesnicima, sirotinji, zatvorenicima… Na bogoslužje je redovito dolazila u skromnim haljama, te bi se izmiješala s pukom, ne tražeći za sebe mjesta u prvim redovima. Prihvaćajući da bude ‘zadnja’ , postajala je ‘prva’.
 
Kad joj je već bilo osamdesetak godina, odvažila se na hodočašće u Svetu Zemlju. Tamo se založila za gradnju bazilika u Betlehemu i na Maslinskoj gori, a uz taj njezin pohod vezana je i divna legenda koja joj je donijela nadimak ‘Križarica’. Po toj predaji, ona se na brdu Kalvariji dala u temeljita iskapanja, sve dok nije otkrila tri križa i odvojeni natpis ”Isus Nazarećanin kralj židovski”. Da bi ustanovila koji je križ doista bio Isusov, dovela je jednog teškog bolesnika i polagala ga na svaki od križeva. Čim se dodirnuo onoga na koji je bio pribit Spasitelj, u tren oka potpuno je ozdravio!
 
Sveta Jelena umrla je između 328. i 330. godine. Sin Konstantin Veliki rodni joj je Drepanum dao preimenovati u Helenopolis, a uz njezin grob u rimskom mauzoleju odmah se počelo okupljati mnoštvo naroda štujući ju kao sveticu.

Sretan imendan želimo svim Jelenama, Jelicama, Jelkama i Helenama!

Izvor: LaudatoTV

Post Tags
Share Post