Dobro došli na portal Mreže Riječi
 

Sveti Petar Kanizije

Današnji sveti zaštitnik je Petar Kanizije (Peter Kanis, latinski Petrus Canisius), isusovac, apostol Njemačke i crkveni naučitelj


Rodio se kao sin gradonačelnika u nizozemskom gradu Nijmegenu 8. svibnja 1521. U 20. godini doktorirao je u Kölnu filozofiju. Pod duhovnim vodstvom svetog Petra Fabera stupio je 1543. u isusovački red kao prvi Nizozemac i Nijemac (oba naroda smatraju ga svojim zemljakom), a za svećenika je zaređen 1546.

Od 1549. bio je predvodnik katoličke obnove u njemačkim krajevima i prozvan je drugim apostolom Njemačke (prvi je bio sveti Bonifacije koji je pokrstio germanska plemena). Predavao je na sveučilištima u Kölnu, Ingolstadtu i Beču.

U Kölnu je osnovao prvi njemački isusovački kolegij. Od 1556. bio je prvi poglavar njemačke isusovačke pokrajine. Neumorni Isusov i Marijin sljedbenik, prijatelj bolesnika, siromaha i zatvorenika, putovao je od grada do grada i dopisivao se s najuglednijim i najutjecajnijim osobama onoga vremena. Djelovao je kao vrsni propovjednik, profesor i osnivač kolegija u Münchenu, Dillingenu, Würzburgu, Augsburgu, Beču i Fribourgu.

Odbijao je biskupsku i kardinalsku čast i želio ostati siromašan redovnik. Bio je pučki misionar, začetnik novih metoda u proučavanju katekizma, teolog na Tridentskom saboru, vješt diplomat, papin poslanik u vrlo osjetljivim misijama, savjetnik cara Ferdinanda I, osnivač Marijinih kongregacija za muževe i žene, plodni duhovni pisac.

Njegovo glavno djelo je katolički katekizam „Kršćanski nauk“ (I-III, 1555-58), koji je u 150 godina doživio 400 izdanja. Preminuo je na današnji dan, 21. prosinca 1597, u švicarskom gradu Fribourgu, u kojem je proveo posljednjih 17 godina života. Blaženim ga je 1864. proglasio papa Pio IX, a svetim i crkvenim naučiteljem 1925. papa Pio XI. Zaštitnik je Njemačke, katoličkog tiska i pisaca katekizama te mnogih učilišta, župa i crkava diljem svijeta. Zanimljivo je da je godine 1930. u crkvi svetog Petra Kanizija u Rimu zaređen hrvatski blaženik Alojzije Stepinac.

Izvor: Laudato

Post Tags
Share Post