Odrekao se svih zemaljskih dobara te živio veoma povučeno.
Opis mučeništva Sv. Sinerota, srijemskog mučenika, sačuvan je samo na latinskom jeziku, a objavio ga je veliki učenjak Ruinart.
Sinerot je bio podrijetlom Grk. U blizini rimskoga grada Sirmiuma, današnje Srijemske Mitrovice, vršio je službu vrtlara. Odrekao se svih zemaljskih dobara te živio veoma povučeno.
Za vrijeme progonstva Maksimijana Galerija (308-313.) kroz jedno vrijeme ostao je skriven, a zatim se vratio kući misleći da je prošla opasnost. Jednog je dana vidio kako se žena nekog carskog službenika odviše slobodno približava mjestu njegova obitavališta, i to u neobičan sat, i u pratnji dviju sluškinja. Sinerot joj je predbacio njezino odviše slobodno ponašanje, a ona se živo uvrijedila te ga tužila svome mužu. On je čitav slučaj predao na sud upravitelju pokrajine. Taj je dao pred sebe privesti Sinerota da ga o svemu potanko ispita. Saznavši da je kršćanin, osudio ga je na smrt što nije htio žrtvovati idolima.
Opis mučeništva kao dan smrti mučenikove spominje 23. veljače, dok godinu ne navodi. O tome svetom mučeniku pronađena su dva natpisa u sirmijskom kršćanskom groblju. U đakovačkoj biskupiji, baštinici staroga Sirmiuma, spomen svetog Sinerota, mučenika, slavi se 21. veljače.
Izvor: Laudato
