Mladi ulaze u različite skupine i tako oblikuju vlastite vrjednote. Tako, primjerice, skupina koja je intenzivno u vjeri nerijetko bira prijatelje iz istoga vjerskoga kruga. Svjedoci toga mnogi su brakovi nastali iz intenzivnoga prijateljstva u vjerskim skupinama mladih.
S kim si, takav si! – poznata je uzrečica u našem narodu. Posebice to vrijedi za mlade. Naime, recentna međunarodna istraživanja pokazuju velik utjecaj kruga prijatelja na vrjednote u mladosti. Mladi su u Shellovu istraživanju 2019. godine izrazili da su im dobri prijatelji važniji od obitelji, samoostvarenja ili angažmana, tj. religije.[1]
Tijekom dugoga razvojnoga razdoblja od početka adolescencije do završetka mladosti, tj. od 13. do 25. godine, mladi ulaze u različite skupine i tako oblikuju vlastite vrjednote. Tako primjerice skupina koja je intenzivno u vjeri nerijetko bira prijatelje iz istoga vjerskoga kruga. Svjedoci toga mnogi su brakovi nastali iz intenzivnoga prijateljstva u vjerskim skupinama mladih kao primjerice u »Hrvatskom nadzemlju«, SKAC-u ili Frami. Oni drugi imaju različite multireligiozne prijatelje. Oni koji se intenzivnije druže s osobama drugih vjera, osobito mladi u Njemačkoj koji se druže s imigrantima, najčešće s muslimanima, pokazuju manje predrasuda prema etičnomu ili religioznomu podrijetlu, ali i više otpora prema osobama homoseksualnoga usmjerenja.
Izgradnja vrijednosti u školi događa se kroz susrete s vršnjacima, ali i kroz interakciju s učiteljima i školskim okruženjem. S jedne strane škola odgaja za demokraciju, ravnopravnost, smisao za drugoga i pravednost. S druge strane kroz školske projekte poput primjerice »72 sata bez kompromisa« ili druge učenici se uče društvenim vrjednotama solidarnosti, pomaganja, empatije, promišljanja i vrjednovanja različitih situacija i odnosa. Tako škola, ako se usmjeri na holistički pristup obrazovanju djece i mladih, može ne samo posredovati znanje i umijeća, nego još važnije, izgraditi srce i karakter osobe.
Međunarodna istraživanja utjecaja religioznosti na usvajanje moralnih pravila i vrjednota u posljednjih 15 godina pokazala su međuovisnost religijske pripadnosti i moralnih uvjerenja. Među njima postoje snažni međuodnosi. Tako su religiozni mladi manje hedonistički i materijalistički usmjereni i mogu se nazvati idealistima u odnosu na one koji nisu religiozni. Religiozni mladi k tomu su više usmjereni na obiteljske i društvene vrjednote, a manje su usmjereni na hedonizam i moć. Prema jednom istraživanju postoji korelacija između religioznosti i altruistički utemeljenoga prosocijalnoga djelovanja.
Dok se religijske zajednice u prvom redu razlikuju po konvencionalnim ritualima, vrijednosne i etičke perspektive nerijetko su im zajedničke. Stoga se može ustvrditi da širom svijeta postoji u religijama širok zajednički konsenzus o vrjednotama te da religioznost pridonosi izgradnji moralnih stajališta i prosocijalnih vrjednota[2].
prof. dr. sc. Jadranka Garmaz
[1] Usp. Mathias Albert – Klaus Hurrelmann – Gudrun Quenzel, 18. Shell Jugendstudie, Jugend 2019. Eine Generation meldet sich zu Wort, Beltz-Verlag, Muenchen 2019. U njoj je ispitano 2.572 mladih u dobi od 12 do 25 godina od siječnja do svibnja 2019. u Njemačkoj.
[2] O odnosu duhovnosti i psihologije više u: Erik Fromm, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb 2000. Također: Benedikt Groeschel, Psihologija duhovnoga razvoja, Verbum, Split 2009.
