Ako ne planiram, planiram neuspjeh! (Narodna)
Najvažnija zadaća učitelja je znati osmisliti nastavne aktivnosti koje djelotvorno postižu pedagoške rezultate za svakog učenika. Na početku svakog nastavnog sata, učitelj bi trebao znati koje će ishode učenici ostvariti i koje će im aktivnosti omogućiti ostvarenje tih ishoda. Prema Kyriacou, četiri su najvažnija elementa planiranja nastavnog sata: izbor odgojno-obrazovnih ishoda, izrada pisane pripreme za nastavni sat, priprema nastavnih sredstava i pomagala, te vrednovanje učeničkog napretka.
Izbor odgojno-obrazovnih ishoda za konkretan nastavni sat vrlo je složen. Potrebno je voditi računa o odgojno-obrazovnim vrijednostima i općim odgojno-obrazovnim ciljevima koji su planirani Nacionalnim okvirnim kurikulumom i kurikulumom konkretnog nastavnog predmeta te o različitim razinama usvajanja odgojno-obrazovnih ishoda, odnosno, znati je li riječ o usvajanju znanja, razumijevanju, usvajanju vještina, stavova i slično. Da bi učitelj mogao pristupiti mikro planiranju na razini jednog nastavno sata, potrebno je najprije kvalitetno planirati na makro razini, odnosno izraditi godišnji izvedbeni kurikul i tematski plan.
Planiranje nastavnog sata ima nekoliko važnih uloga. Jedna od najvažnijih je omogućavanje učitelju da promisli o vrsti učenja koju je planirao za taj nastavni sat te da poveže odgojno-obrazovne ishode s učenicima određenog razrednog odjela i mjestu tog nastavnog sata u kurikulumu nastavnog predmeta. Priprema, također, omogućuje učitelju da promisli o strukturi i sadržaju nastavnog sata, kao i vremenu koje će biti potrebno za svaku nastavnu aktivnost. Dobra priprema za nastavni sat smanjuje vrijeme za „ad hoc“ odluke. Naime, kad nastava započne, učitelj ionako mora razmišljati o različitim elementima nastavnog sata kako bi se nastava uspješno odvijala. Stoga, kad je nastavni sat dobro isplaniran i kad su odluke o nastavnom satu donesene prije početka sata, učitelj može usmjeriti svoju pozornost na odvijanje nastave. Nakon planiranja započinje priprema različitih materijala, izvora i pomagala, a pisane bilješke dobro će doći kod sljedećeg planiranja, bilo da je riječ o istom i paralelnom razrednom odjelu. I na kraju, kad je sve dobro isplanirao, učitelj mora biti prilagodljiv, odnosno biti u mogućnosti promijeniti plan ako procijeni da je, primjerice, prelagan ili pretežak za učenike konkretnog razrednog odjela.
Priprema nastavnih sredstava i pomagala uključuje izradu i umnožavanje radnih listova i drugih radnih materijala, pripremu i provjeru nastavnih sredstava i pomagala, raspored klupa u učionici, izradu materijala za praćenje i ocjenjivanje učeničkih postignuća i slično. Briga i trud koje učitelji ulažu u pripremu nastavnog sata može pozitivno djelovati na učenike koji prema pripremi mogu zaključiti koliko je učiteljima stalo da oni nešto nauče i koliko su nastavne aktivnosti vrijedne truda.
Vrednovanje učeničkog napretka zahtijeva malo razmišljanja i planiranja unaprijed. Ono se sastoji od praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja. U procesu vrednovanja potrebno je voditi računa o temeljnim načelima kurikuluma, vrijednostima, ciljevima i odgojno-obrazovnim ishodima učenja. Praćenje učeničkog napretka je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini kompetencija i postavljenim zadacima definiranim nacionalnim i predmetnim kurikulumom. Provjeravanje podrazumijeva procjenu postignute razine kompetencija u nastavnome predmetu ili području i drugim oblicima rada u školi tijekom školske godine. Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i provjeravanja učenikovog rada prema sastavnicama ocjenjivanja svakoga nastavnoga predmeta. Vrednovanje učeničkih postignuća ostvaruje se na formativnoj razini (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje), te na sumativnoj razini (vrednovanje naučenog). Ukratko, na svakom nastavnom satu potrebno je unaprijed planirati kako pratiti učenička postignuća, odnosno koje učenike pratiti ili provjeravati, kojim se postupcima služiti i kako sve to bilježiti.
lic. theol. Sabina Marunčić
