Temi genija žene posvetit ćemo se kako bismo se prisjetili žena koje su tijekom povijesti doprinijele napretku i razvoju znanosti, umjetnosti i kulture, koje su obogaćivale društvo i promicale duhovne vrednote. Pisat ćemo o ženama koje su djelovale u skromnosti i tišini, ali isto tako i o onima čija su djela popraćena pljeskom i medijima. Sjetit ćemo se žena koje su preskakale granice koje su im nametale dominirajuće norme, običaji, zakonske odredbe, kulturna kretanja i društveni okviri, kao i onih žena koje su bile pod pritiskom očekivanja i zabluda svoje sredine i bližnjih. Spomenut ćemo ih se zbog njihove nevjerojatne snage i ustrajnosti, zbog čega nam i danas mogu biti uzor, unatoč značajnom generacijskom jazu.
Mnoge od žena o kojima ćemo pisati nailazile su na otpor, neodobravanja, sablažnjavanja i osude zbog svojih originalnih misli, stavova, poslanja, izričaja i djelovanja. Mnoge su bile žrtve nametnutih ženskih uloga i standarda (ljepote i mode) te su mnoge od njih bile neprihvaćene, osuđene, a nerijetko i pokradene, ostavši tako bez svojih izvanrednih ideja, inovacija, priznanja i nagrada. Neke su imale težu sudbinu jer su im presudili politički režimi i razni krvnici, a brojne su doživjele društvenu smrt u vidu marginalizacije i diskriminacije. Isto tako, bit će riječi i o ženama koje su imale veliku podršku svojih bližnjih i obitelji, društva u kojem su djelovale, te institucija i zajednica u kojima su živjele i djelovale.
Namjera autorice nadolazećih tekstova u kolumni Genij žene nije propitivanje spolnog niti rodnog identiteta, muških i ženskih uloga, ženskih tema, nije joj cilj ideološki, svjetonazorski niti feministički obračun s patrijarhalnom tradicijom. Riječ je o svojevrsnom spomenaru heroinama dalje i bliže prošlosti koje su nam ostavile dubok trag, ali i veliki dug zbog zanemarivanja njihovih značajnih intelektualnih i duhovnih doprinosa. Vjerujemo da su svojim mukotrpnim radom, pionirskim pothvatima, svojom hrabrošću, odvažnošću, mudrošću i požrtvovnošću zadužile svoje suvremenike, ali i naraštaje koji su uslijedili. Njihova ostavština je od neprocjenjive vrijednosti za sadašnje i buduće generacije, kako žena tako i muškaraca.
Možemo ih zvati heroinama, junakinjama, borkinjama, znanstvenicama, umjetnicama ili sveticama, međutim sve su to atributi koji tek površinski dotiču srž i snagu osobnosti i darova žena koje je papa Ivan Pavao II. obuhvatio pojmom „genij žene“. Spomenuti pojam Papa je upotrijebio u svom Pismu ženama 1995. godine u znak zahvalnosti i zajedništva, a u kontekstu nastojanja očuvanja dostojanstva i prava žena u svjetlu Božje riječi, ali i specifične suradnje žene s Bogom.
Riječ je o darovima koji su iz božanske riznice pripali upravo ženama, bile one anonimne majke, sestre, radnice, kćeri, supruge, prijateljice ili redovnice, bilo da su žene čija su imena upisana u enciklopedije ili udžbenike. Stoga će crtice iz života žena liječnica, teologinja, učiteljica, filozofkinja, inženjerki, prirodoslovki, nobelovki, spisateljica (…), ali i biblijskih žena, čitateljima omogućiti susret s tim izvanrednim osobama. On može rezultirati ohrabrenjem i izlaskom iz vlastite zone komfora u cilju ostvarivanja svog životnog poziva. Nadamo se da nam te žene, u pozitivnom smislu, neće dati mira.
Bez obzira na svoj doprinos obitelji, društvu, duhovnoj ili akademskoj zajednici, žene su pokretači paralelnog i tihog razvoja i humanizacije kojima su preduvjeti uređeni međuljudski odnosi, čuvanje i promicanje duhovnih, intelektualnih i moralnih vrijednosti, etika brige i skrbi za čovjeka, dom i prirodu. Zalaganjima žena u svim sferama ljudske djelatnosti ostvaruje se civilizacija ljubavi koja se suprotstavlja nasilju kojem su žene gotovo trajno izložene. Stoga, cilj ove e-kolumne nije drugo doli dozivanje u sjećanje doprinosa genijažene koji je u službi razvoja čovjekoljublja, mira, znanosti i duhovnosti. O odabranim ženama ćemo čitati i pisati iz raznih izvora, ne opterećujući se strogom znanstvenom metodologijom ili isključivo znanstvenim aparatima i referencama. Nevažna nam je u tom smislu kronologija, alfabetski redoslijed ili vrsta izvora (biografija, književno djelo, autobiografija, autorska djela znanstvene ili duhove naravi žena o kojima ćemo pisati,…). Naravno da se nećemo ograničavati nikakvim političkim, kulturnim niti društvenim okvirima. Pokušat ćemo otkriti ili prepričati ponešto iz života i djela naših protagonistica, znajući da jedan dio ljudske, pa onda i specifične ženske prirode, ostaje skriven. No, to je ionako neka sasvim druga priča.
doc. dr. sc. Ana Jeličić
