Završava još jedna školska godina, još jedna generacija učenika napušta osnovnoškolsko i gimnazijsko obrazovanje, a generacija budućih prvaša nestrpljivo čeka „ulazak“ u školske klupe. Procjene spremnosti predškolaca za upis u školu su provedene, ali kako u svemu tako i u ovim slučajevima dolazi do nesuglasica stručnjaka s roditeljima jer neki roditelji žele djecu i sebe sačuvati od obaveza, dok drugi, bez obzira na savjete i preporuke stručnih službi, pokušavaju na silu poslati dijete u školu. Naravno da i jedni i drugi roditelji smatraju kako rade najbolje za svoje dijete, ali najbolje će napraviti ukoliko prate i poštuju djetetov psihofizički razvoj.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo kažu kako svake godine 10 do 12 posto djece, koja su dorasla za upis – odgađa upis u školu. Najčešći razlozi odgode upisa u prvi razred vezani su uz specifična odstupanja u razvoju govora, jezika i fine motorike, koja se kroz naredno razdoblje mogu prevladati, odnosno prerasti ili kristalizirati u neki od specifičnih razvojnih poremećaja vezanih uz školske vještine. Kao drugi razlog za odgodu upisa ističe se emocionalna nezrelost djece u odnosu na dob, a kod manjeg broja radi se o težim teškoćama u razvoju.
Reedukator psihomotorike Domagoj Maglica smatra kako u današnje vrijeme sve više djece ima nekakvu teškoću i da tome značajno pridonose ekrani poput mobitela, laptopa i tableta. Stoga se termin ekranizam, odnosno ovisnost o ekranima poznat i kao digitalni autizam, sve više koristi kao upozorenje roditeljima i apel stručnjacima.
Najvažnije mjerilo zrelosti za upis u školu nisu slova i brojevi — već životne vještine koje su djeca razvila: samostalnost, spremnost za učenje, poštivanje discipline i pravila, socijalne vještine i emocionalnu zrelost u skladu sa svojom dobi, usvojenost osnovnih pravila pristojnog ponašanja i higijene kao i osnove sigurnosti u suvremenom svijetu (osnovna pravila u prometu kao i ponašanje prema nepoznatim osobama, te osnovne podatke o roditeljima npr. broj mobitela).
No, osim životnih vještina djeca za upis u školu trebaju razviti niz predvještina koje im omogućuju da učenje kasnije ide lakše.
Kako bi bila spremna za čitanje i pisanje u školi djeca trebaju prije prvog razreda:
- Imati pravilan hvat ruke za pisanje (sve manje današnje djece zna ispravno držati olovku)
- moći precrtati jednostavne oblike (ponekad djeca koja lijepo crtaju likove iz mašte, ne mogu precrtati zadane jednostavne oblike)
- koristiti raznoliki rječnik
- rastavljati i sastavljati riječi na slogove i glasove te
- prepoznati prvi i zadnji glas u riječi.
Kako matematika ne bi bila bauk od samog početka školovanja, djeca bi prije polaska u školu trebala moći:
- orijentirati se u prostoru
- uspoređivati predmete (duljina, visina, boja i sl.)
- brojati do 20 uzastopno i s prekidom, te brojati od 10 unatrag
- razumjeti redoslijed (prvi, zadnji, u sredini).
Ukoliko je vaše dijete predškolskog uzrasta, a ne posjeduje neku od navedenih vještina, ne brinite. Imate 3 mjeseca vremena kako biste kroz igru s djetetom potaknuli njihov razvoj. Ljeto je savršeno vrijeme za obiteljske provode i druženja. Razvijajte kod svojih mališana motivaciju za učenje kako biste pokrenuli unutrašnji pogon koji djetetu pomaže učiti na temelju pokušaja i pogrešaka. Kad je dijete zainteresirano za nove aktivnosti i ima pozitivan stav prema školi lakše usvaja radne navike i uključuje se u školski život. U slučaju da ih ne uspijevate potaknuti, javite se za pomoć stručnjacima, ali roditelji ne smiju zaboraviti da se za školu pripremaju zajedno sa svojom djecom.
Nikolina Vugdelija, prof. pedagogije
Photo by note thanun on Unsplash
