Izazovi obitelji u kontekstu suvremene povijesno – kulturalne situacije
Nakon što smo prešli kratki povijesni pregled u promjenama poimanja osobe evo nas opet kod obitelji i to u našem sadašnjem, suvremenom trenutku života i povijesti. Obzirom na toliko promjena u pogledu na čovjeka kako se to sve odrazilo na poimanje obitelji.
Što je obitelj?
Svi ćemo se složiti sa određenom definicijom ili tumačenjem da je obitelj prva i temeljna zajednica ljudi ili communio personarum – to je latinski izraz koji ima dugu povijest. Pojam communio označava relacijsko određenje osobe. A kad kažemo communio personarum mislimo na zajedništvo ljudi ili zajednicu osoba u našem slučaju sa posebnim naglaskom na obiteljsku zajednicu. Izraz ujedno označava način na koji se osobe svojim djelovanjem u uzajamnom odnosu potvrđuju, priznaju i ostvaruju kao osobe. Osim toga obitelj je upravo ona prva zajednica u kojoj svaka osoba na vrlo autentični način može učiti, vježbati i doživjeti vlastitu sposobnost autotranscendencije.
Doprinos Viktora Frankla temi obitelji i roditeljstva očituje se u njegovoj egzistencijalnoj analizi i originalnoj metodi koju je razvio i nazvao logoterapija. Naš autor kaže da se radi o dva lica iste medalje, prvu smatra teorijom a drugu primjenom te teorije u praksi.
Kakva je suvremena povijesno-kulturalna situacija u kojoj smo pozvani živjeti kao osobe, a posebno kao roditelji, odgajatelji svoje djece?
Svjedoci smo velikih i bitnih promjena na svim područjima života koja nas okružuju, pa tako i na području ljubavi, braka i obitelji. Danas primjećujemo proturječno mišljenje među ljudima. S jedne strane imamo ljude koji se opredjeljuju za brak i obitelj uz požrtvovnost i posvećenost obiteljskoj zajednici, a s druge strane sve više se evidentiraju slučajevi dezorijentacije, malodušnosti i relativizma. U takvim okolnostima koje ne pogoduju bračnom životu, rađanju i odgoju djece, teško je govoriti o braku i obitelji kao istinskim vrijednostima, a još je teže afirmirati ih kao takve.
Nameće nam se pitanje – Zašto je tako kada se obitelji ipak pridaje važnost nenadomjestive zajednice osoba?
Treba priznati činjenicu da se obitelj danas susreće s velikim poteškoćama. U prvom redu tu je prevladavajući mentalitet suvremenoga društva koji je protiv života, tzv. anti-life mentality, posljedica kojega je zarobljenost čovjeka egoizmom i potrošačkim mentalitetom. Uz prevladavajući individualizam iskrivljuje se poimanje ljudske osobe i istovremeno zanemaruje čovjeka kao društveno biće. Zajedno s krivim poimanjem ljudske osobe ide i krivo poimanje ljubavi, braka i obitelji. Radi se o utilitarizmu na praktičnom i etičkom području koji na prvo mjesto stavlja užitak – hedonizam. Dostojanstvo i smisao ljubavi i braka narušava se sve češćom praksom rastave, slobodne ljubavi i drugim deformacijama dok se bračna ljubav često zamjenjuje egoizmom. Očito je da se u takvim kulturalnim prilikama obitelj osjeća ugroženom jer je napadnuta u samim svojim temeljima. Posljedica toga je ozbiljna demografska kriza, kao i duboka duhovna kriza suvremene civilizacije koja zahvaća čovjeka i obitelji jer sve što je suprotno ljubavi, suprotno je i cijeloj istini o čovjeku.
Stoga obitelji sve teže prenose moralne vrijednosti na nove generacije, što rezultira egzistencijalnim vakumom, besmislom, nesnalaženjem ne samo djece i mladih nego i odraslih, u čemu vidimo jedan od osnovnih problema današnjeg čovjeka, posljedično i obitelji. Upravo su ova pitanja ljudske egzistencije okosnice kojima se bavi Viktor Frankl u svojoj teoriji i praksi.
Razmišljajući dalje o ovoj situaciji, čini se da možemo uočiti još veći problem današnjega svijeta, a to je stvaranje tzv. globalne etike. Suvremena globalna etika donosi nove vrijednosti na svim područjima ljudskoga života. U svojim je radikalnim aspektima nova etika sekularna, voljno zatvorena za transcendentnost. Osim toga, svjedoci smo današnjih tendencija odvajanja od potrage za onim što je dobro i istinito što dovodi do toga da izbori pojedinca postaju promjenjivi, i to onoliko često koliko se mijenjaju potrebe, želje i raspoloženja.
Sloboda izbora pojedinca novi je etički imperativ, vrhovna vrijednost po kojem svaki pojedinac ima pravo i slobodu odabrati svoju društvenu ulogu, pa sve do odabira svog identiteta. Ovakva globalna etika proizvela je velik antropološki vakuum u društvima gdje je pokazala svoj razoran utjecaj. Čini se nužnim razmišljati o ovoj situaciji kao o pozivu, prilici da se vratimo istini i ljubavi koju svaka osoba može prepoznati u svojoj savjesti, srcu i razumu.
Ako globalizacija sa sobom neminovno povlači promjene u sustavu vrijednosti, opravdano se možemo pitati što će biti u budućnosti s ustanovama braka i obiteljske zajednice?
Brak i obitelj u suvremenomu globaliziranom svijetu nisu i neće biti ono što su bili prije toga. Pitanje je hoće li odrasli moći formirati, voditi i pomoći današnjoj generaciji mladih kako bi povratili perspektive nade i života. To se neće dogoditi spontano. Bit će nužno artikulirati i izreći kako se vrijednosti nove kulture mogu tumačiti na načine koji se slažu sa stvarnim potrebama ljudi za otvorenim priznanjem osobe, priznanjem smisla ljubavi, obitelji, duhovnih vrijednosti te priznanjem Transcendencije.
Iz ovih promišljanja vidimo da je danas uloga roditelja prilično složena. Biti roditelj predstavlja pravi izazov za svaku osobu. Osim toga ukazuje se potreba i nužnost odgoja samih roditelja za temeljne tradicionalne vrednote kao i za odgoj savjesti kako bi uopće bili sposobni ispravno odgajati svoje dijete kao odgovorno ljudsko biće, pozvano u život a kojemu je život dat kao njegov jedinstveni i vlastiti zadatak.
Logoterapijsko savjetovalište-Svjetlost nudi usluge: individualnog i partnerskog savjetovanja, grupe podrške, edukacije (online i uživo)
