Posljednjih godina načitao sam se rodno osviještene literature i moram priznati kako je poprilično zahtjevna – ovo ne mislim ironično. U početku sam pri susretu s idejom kako nije dovoljno samo postići rodnu jednakost u sadašnjosti nego treba učiniti dodatan napor i dekonstruirati jezik i kulturni polog prošlosti prisutan u narativima tradicionalnih bajki, mitova i svega što pasivno svjedoči nekadašnjoj nejednakosti. Ne bi mi to nikada palo na pamet, ali ovo je uistinu točno, jer smiješno je postići društvenu emancipaciju, a pritom se i dalje nazivati woeman – muškarčevim jadom. Ovaj problem svakako će nekako trebati kvalitetno riješiti u budućnosti, samo smatram da se nije krenulo dobro. Zakonske zabrane koje interveniraju u jezik i obvezujući govor[1] te nemaštovite, neuvjerljive i mitološki revizionističke i smisleno promašene adaptacije tradicionalnih motiva ukazuju na nedostatak kreativnosti i mašte boraca za jednakost.
Na jedan od takvih falsifikata stvarnosti naišao sam u kćerinu udžbeniku engleskoga jezika za 3. razred osnovne škole[2]. Kratko je u stripu prikazana priča o Pepeljugcu, kojega zli očuh i polubraća maltretiraju, a on potpuno pasivan i nesposoban da se brani ima sreće što gubi cipelu, pa ga od egzistencijalne pogibli spašava princeza koja jedva čeka nesposobnoga muškarca za kojega se treba brinuti.
Pri pomisli kako mi sinovima, ili braći, ili meni samome, ili nekome od prijatelja potencijalna zaručnica navlači cipele uhvatio me je katarzični smijeh, tako da zahvaljujem autoru Pepeljugca na ljekovitim minutama. Jednoga od mojih prijatelja uistinu je zatekla takva situacija zbog problema s leđima iako je taj sve samo ne Pepeljugac, a ženi mu svaka čast na ljubavi i strpljivosti. Ne moram ni spominjati kako je gesta navlačenja izgubljene pa pronađene staklene cipelice, recimo to pristojno, vješta mimikrija i anticipacija budućega bračnog čina koji Pepeljugu na užas modernih feministkinja feniksovski preporađa. Što je to u Pepeljugcu izgubljeno i pronađeno što treba u utrci s vremenom staviti u funkciju, ne znam, a okladio bih se da ne zna ni autor, koji je u maniri najkreativnijih majstora jednostavno zamijenio sve ženske uloge muškima i obrnuto, bez imalo brige što cijela priča gubi smisao i postaje travestija u najdoslovnijemu smislu. Ježim se od pomisli na čitanje razrađenije verzije Pepeljugca, ali treba nešto literature ostaviti i za čistilište. Kada sam učenicama prezentirao Pepeljugca, mrko su me gledale, a prišle su mi kasnije dvije inače osviještene i kritički misleće srednjoškolke trećašice s komentarom kako njihova braća ne rade spačke, nego probleme rješavaju ponešto izravnije i zato su im feminizirana Pepeljugčeva braća neuvjerljiva, a Natalie Portman s maljem u filmu Thor: Ljubav i grom komična. Složila bi se sa mnom, znam, i neka mlađa Jelena Veljača koja je prije 15-ak godina, bit će, nečim izrevoltirana, napisala u svojoj kolumni Sexopolis u tjedniku Globus kako je svijet muškaraca grozan i nasilan, ali kako bi svijet kojim vladaju žene bio još i gori. Tražio sam tu kolumnu na internetu nedavno za poneki citat radi uvjerljivosti, ali je ne mogu pronaći jer je prostor zatrpan novijim Veljačinim aktivizmom.
Pošteno je i dosljedno reći za kraj kako ni modernu Pepeljugu nikakav princ ne mora spašavati od tereta otkucavajućega biološkog sata, zato sada postoje karijere na bijelome konju, priče već ispisuje svakodnevica, potrebna je još poneka dobra ilustracija i sve je spremno za udžbenik iz engleskog za 4. razred.
[1] Engl. compelled speech. Poznati je primjer kanadski zakonski akt Bill C-16, koji u okviru zaštite rodnoga identiteta i rodne ekspresije pojedinca može penalizirati osobu koja se u komunikaciji odbije koristiti zamjenicom koju si je pojedinac sam dodijelio, a koristi se onom koja nije u skladu s rodnim identitetom sugovornika. https://www.cbc.ca/cbcdocspov/features/canadas-gender-identity-rights-bill-c-16-explained.
[2] Tiptoes 3: udžbenik engleskog jezika u trećem razredu osnovne škole, Školska knjiga, Zagreb, 2020.
Mario Milovac, mag. theol.
Tekst je objavljen uz dopuštenje autora i preuzet iz knjige “Drevna igra, nova pravila“,
Teofil, 2023., Split. Primjerak vaše knjigu možete nabaviti preko e-mail adrese: [email protected]
