Znalci sociologije religije kažu da u postmodernom društvu nisu više materijalizam i ateizam glavni izazovi za Crkvu, već je to žeđ za duhovnošću. Ljudi u digitaliziranom, svakim danom ubrzanijem, sve više otuđenijem i hladnijem svijetu odnosa imaju sve veću potrebu za osobnim, nutarnjim, duhovnim i
U iskustvu dvojice učenika na putu u Emaus (usp. Lk 24,13-35), kada im se u liku stranca pridružio uskrsli Gospodin i započeo s njima razgovor, Crkva ima uzoran primjer i poučak kako put s Kristom preko Pisma i euharistije, od teškog razočaranja i goleme tuge,
Pored osoba koje selektivnim pristupom tragaju za religioznim i duhovnim iskustvo te slažu religiju po osobnom ukusu, Boga prilagođavaju vlastitom potrebama i željama, ima i jedan drugi, pastoralnom iskustvu možda bliži sloj pojedinaca, gdje bih pojam religioznog traganja upotrijebio sa stanovitim oprezom jer, bar na prvi
Već se nekoliko desetljeća susrećemo s jednim vrlo rasprostranjenim, ali isto toliko i ambivalentnim raspoloženjem, koje bismo mogli nazvati nostalgijom za duhovnošću, težnjom za iskustvom svetog i tajnovitog. Riječ je o raspoloženju vrlo širokog raspona, što proizlazi iz same činjenice da je ono uvjetovano sasvim
Dok očima duše promatramo Svetu obitelj, može nam se na prvi pogled učiniti da je to mala zajednica u kojoj ne postoje problemi, gdje su odnosi idealni i sve savršeno funkcionira. Tu je sve jasno i sve lako jer se radi o zajednici osoba koje
Ranije se o Božjoj providnosti govorilo često, posebno u obitelji. Ne samo u otačko doba, nego i u kasnijim razdobljima Crkve pisali su se traktati na tu temu: O Božjoj providnosti (De providentia Dei). Danas se o tome rijetko čuje govoriti, još se rjeđe o
U svijetu se naglo proširio kult znanja. Nema više nepoznanica. Znanošću je moguće odgovoriti na sva pitanja, u njoj se kriju rješenja svih problema s kojima se suočavaju čovjek i čovječanstvo. Nema te ugroze koju se znanošću ne bi moglo pobijediti. S metafizičkim zlom se
Koliko god nam se čini da smo mnogo naučili i da puno toga znamo, toliko se opet često uhvatimo u neznanju te posežemo za sveznajućim enciklopedijama, „googlamo“ i pretražujemo po raznim društvenim mrežama. Ako mi ne znamo, postoje oni koji znaju. Tješimo se: nitko ne
Krštenje predstavlja temelj kršćanskog života. U njemu je pohranjen idejni plan i kompletni nacrt duhovnog zdanja čija izgradnja i uređenje traje cijeli životni vijek. Otac nebeski je idejni začetnik i projektant toga zdanja, a Sin je uzor i slika po kojoj ga Duh Sveti trajno
Može li biti ljepšeg i uzvišenijeg naslova za ljudska stvorenja od onoga da su „po vjeri, u Kristu Isusu“, sinovi Božji, kćeri Božje (usp. Gal 3,26)?! Tako, naime, apostol Pavao doziva u pamet kršćanima u Galaciji ono što jesu, podsjeća ih na njihov stvarni i
