Prva video igra ikad napravljena predstavljena je svijetu davne 1958. godine te je nosila je naziv „Tenis za dvoje“. Zadatak igrača u ovoj video igrici je bio osvojiti što više bodova u odnosu na protivnika prebacujući lopticu preko mreže na sredini ekrana. Dakako … igrice su od tada neizmjerno napredovale i počele zauzimati daleko veći prostor kako u digitalnom svijetu tako i u našoj svakodnevici.
Video igre, unatoč svojoj relativno kratkoj povijesti, postale su neizostavan dio suvremene kulture i svakodnevice mnogih ljudi širom svijeta. Ova industrija, vrijedna milijarde eura, ne samo da pruža zabavu, već i postavlja važna pitanja o utjecaju na naš život. Dok jedni ističu negativne aspekte igranja, poput oduzimanja vremena i mogućnosti ovisnosti, drugi ukazuju na pozitivne strane, uključujući razvoj kognitivnih vještina i socijalne interakcije. Kroz ovaj članak nastojat ćemo ukratko istražit ćemo oba aspekta kako bi dobili cjelovitiju sliku o ulozi video igara u životu onih koji .
Negativni aspekti – gubitak vremena i ovisnost
Jedan od najčešće spominjanih negativnih aspekata video igara je količina vremena koju igrači provode igrajući, kao i mogućnost razvoja ovisnosti kod korisnika koji nisu svjesni razine svoje involviranosti u ovaj digitalni svijet. Iako se na igranje igara često gleda kao na bezazlenu zabavu, pretjerana posvećenost ovoj aktivnosti može dovesti do zanemarivanja važnih obaveza i odgovornosti. U ekstremnim slučajevima, ljudi mogu postati toliko zaokupljeni igranjem igrica da su spremni zanemariti svoje školovanje, posao ili čak osnovne potrebe poput sna i hrana. Svjetska zdravstvena organizacija je 2018. godine uvrstila ovisnost o videoigrama među ostale bolesti ovisnosti. Prema pojedinim istraživanjima najveći postotak onih koji su ovisni o ovom obliku zabave ima otprilike 25 godina premda s protekom vremena i razvojem igrica doba granica ovisnika pada naniže.
Video igre, posebno one dizajnirane s elementima nagrađivanja i napredovanja, mogu postati izrazito privlačne i stvaraju osjećaj napredovanja kod korisnika što ih potiče na daljnju konzumaciju ovog oblika zabave. Igrice poput npr. Star Citizen-a koje nikad ne možete završiti – jer se konstantno nadograđuju i pružaju igračima uvijek nove opcije istraživanja beskonačnog svemira i obavljanja različitih zadataka – u neku ruku „prisiljavaju“ korisnika da ostane uvijek uključen zbog konstantnog straha od propuštanja (eng. FOMO).
Pozitivni aspekti – razvoj motoričkih vještina i socijalna interakcija
Premda postoji određena opasnost od negativnih posljedica, video igre također nude pozitivne aspekte koji ne bi trebali biti posve zanemareni. Jedan od najvažnijih je razvoj kognitivnih vještina. Mnoge igre zahtijevaju brzo razmišljanje, strategijsko planiranje i rješavanje problema, što zauzvrat može poboljšati mentalne sposobnosti igrača. Logičke igre poput Portal i The Legend of Zelda potiču kreativno razmišljanje i logičko rješavanje problema. One omogućuju igraču da, u određenoj mjeri, iziđe iz utabane ili pretpostavljanje staze i pronađe rješenje na neočekivanom mjestu i liku.
Uz istaknute primjere, video igre mogu poboljšati motoričke vještine te koordinaciju oka i ruke. Igre koje zahtijevaju precizne pokrete i brze reflekse, kao što su simulacije vožnje ili leta, mogu pomoći igračima da razviju finu motoriku i brzinu reakcije. Dakako, previše „razvijanja“ motorike za igraćom konzolom uz zanemarivanje fizičkog aspekta (višesatno sjedenje i ležanje u istom položaju) vodi prema sveopćem urušavanju zdravlja.
Još jedan pozitivan aspekt video igara je mogućnost vježbanja i razvijanja socijalne interakcije. Dakako, ništa ne može zamijeniti ili nadomjestiti odnos „licem u lice“, no interakcija s pojedincima iz različitih dijelova svijeta, posredovana uz pomoć ekrana, može pridonijeti (parcijalnom) razvoju socijalnih vještina. Igre koje zahtijevaju suradnju između igrača pomažu u izgradnji osjećaja zajedništva i pripadnosti među njima. U mnogim slučajevima ove igre doprinose razvoju vještina poput timskog rada i komunikacije koje su primjenjive i izvan virtualnog svijeta.
Video igrice – balans između vrijednosti i rizika
U knjizi Mudrih izreka pronalazimo rečenicu: mjere i tezulje pripadaju Jahvi, njegovo su djelo svi utezi (Mudr 16,11). Ova nas izreka uči kako sve stvari i postupke našeg života trebamo mjeriti prema Njemu koji je Tvorac svega stvorenog. Ako video igre koristimo za razvoj svojih vještina, socijalizaciju, pa i zabavnu aktivnost za ispunjenje svoga vremena – onda se pronalazimo na ispravnoj strani tezulje. No ako video igre „prevagnu“ u našem životu te nose plodove razdora, pasivnosti i lijenosti onda je vrijeme da propitamo stojimo li na ispravnoj strani tezulje.
Kako tehnologija i industrija igara nastavljaju napredovati, važno je da kao društvo prepoznamo i vrednujemo složenost ovog medija. Video igre nisu samo sredstvo za gubljenje vremena; već bogat i raznolik medij koji može obogatiti naše slobodno vrijeme. Na posebnom oprezu trebaju biti roditelji kao čuvari svoje djece, primarno kroz moderiranja sadržaja koji njihova djeca konzumiraju, kao i vremena koje posvećuju ovom mediju. U tom procesu oni trebaju biti primjer i uzor u korištenju moderne tehnologije jer će djeca slijediti onaj primjer koji vide svakodnevno u svom okruženju.
dr. sc. Nenad Palac
