mom ocu
Nebeske sada slaže on parkete
i zakiva ih čavlom od kristala.
na riblju kost ih stavlja, uza nj lete
krilati pomoćnici jer je sala
velika, vječna, ne osjeća više
u koljenima umor kao prije
ni bol u svakoj kosti, znoj mu briše
arhanđel-šegrt, rajsko vino pije
kada je žedan, Josipovu pilu
i metar ima, reže kocke peštre,
posao se polako bliži kraju
i vrijeme je da plaću primi milu:
Dobro si poso obavio, meštre,
odsad ćeš biti parketar u raju.
Luko Paljetak
šegrt – dječak koji uči i stječe umijeće od kakva majstora ili znalca; majstorov pomoćnik
riblja kost – vrsta slaganja daščica u parketarstvu
peštar – dio parketarskoga pribora ili alata
poso – posao, učinjen posao; zgotovljen rad
GRAĐA ZA VJEROUČITELJE
O POJMOVIMA
ARKANĐEO, ARHANĐEL
U korijenu riječi arkanđeo krije se pojam anđeo (grč. ángelos; lat. angelus; hebr. mal’āk) što znači glasnik, donositelj vijesti. Riječ je o duhovnim bićima „koja se šalju onima koji imaju baštiniti spasenje.“ Anđeli su svojevrsna „nebeska vojska“, dobivaju simbolička imena prema svojom službama. Anđeli su služili Isusu u pustinji (Mt 4, 1-11). U novozavjetnim poslanicama nalazimo arhanđele, kerubine, prijestolja, gospodstva, poglavarstva, vlasti i sile, oni imaju različite službe i hijerarhiju. Dionizije Areopagit (6. st.) podijelio je devet anđeoskih korova na tri reda: u prvome su serafini, kerubini i prijestolja; u drugome: gospodstva, sile i vlasti; u trećemu: poglavarstva, arkanđeli i anđeli. Imena su arkanđela znakovite poruke: Rafael (Bog zdravlja), Gabriel (Junak Božji), Mihael (Tko je kao Bog).
PILA
Pila, bradva i blanju neizostavna su pomagala drvodjelji ili tesaru; bradvom se odvaja kora s drveta, pilom se reže drvo, a blanjom se ravna ili gladi. U likovnim prikazima svetoga Josipa, Marijina zaručnika, barem je prikazano jedno od tih pomagala, a vrlo često sva. No pila se pojavljuje i na prikazima sv. Šimuna Zelota koji je, prema legendi, usmrćen pilom, tj. prepiljen.
O hrvatskom jeziku
FRAZEMI I NJIHOVO ZNAČENJE
baciti se na oca – biti isti otac, nalikovati na oca izgledom, naravi, sposobnostima itd.
biti /komu/ i otac i majka – pomagati i štiti osobu s kojim nismo u rodu
od oca na sina – što je očevo postat će i sinovljevo
od zla oca i gore matere – označuje zlu i lošu osobu i takvu obitelj
POSLOVICE
Bog je otac istine, a lažljivac je sin vražji.
Da Bog ne da djetetu ono što mu otac i mati misle.
Dava otac miraz, a Gospodin Bog sreću.
Dok su djeca u lugu, otac je u dugu.
Kakav otac takav sin; kakva mati takva kći.
Pleti kotac kao otac.
Kuda otac i majka okom, tamo djeca skokom.
Lasno je gotovu djetetu otac biti.
Netko bac, netko mac: ne zna mu s ni otac.
Otac sinu: Sinko, što učini? A sin ocu: Ćaćko što i ti.
Posluh je otac krepostima, a neposluh svim zloćama.
Što ti je otac usvio, ti nisi zaboravio.ko, što i ti!
Žitni kupac i djevojački otac ne mogu sretni biti.
Uz razgovor s učenicima
Poticaj za iskazivanje osjećaja i stavova
Kojim se poslom bavio pjesnikov otac? Imenujte jednom riječju pjesnikov odnos prema ocu?
Slikovito predočite i opišite zamišljaj ili doživljaj izrečen stihovima: zakiva ih čavlom
od kristala; uza nj lete krilati pomoćnici; znoj mu briše arhanđel šegrt,
Josipovu pilu i metar ima, odsad ćeš biti parketar u raju.
Jeste li čitajući pjesmu pomislili i na svojega oca? Na što ste prvo pomislili: očev izgled, očev posao, očevu narav, očeve riječi …
Napišite kraći zapis o svojemu ocu, primjerice:
a) o kakvoj duhovitoj ili neobičnoj zgodi s ocem koje se često sjetite
b) pobrojite sve dobre strane očeve naravi i ukratko ih predočite
c) napišite pismo ili stihovani tekst svojemu ocu
Razgovarajte:
a) Po čemu se razlikuje očeva uloga od majčine? Obrazložite.
b) Može li se svakidašnjim predanim radom postići mir i zadovoljstvo? Je li to vrijedan put prema vječnosti? Usporedite Paljetkovu pjesmu Ni jedan javni trg s pjesmom Nebeski parketar.
Ni jedan javni trg
Imenom moga oca nikad se neće zvati
ni jedan javni trg, ja to znam, on je samo
parkete postavljao, u sobe, kuće, vile
i sale, ondje gdje bi ga pozvali, a zbilja
svugdje pozivali su baš njega da on to
učini jer je bio odličan majstor; neće,
ja to znam, nikad nitko imenom moga oca
ni jedan javni trg nazvati, ali kad bi
Spojili sve te sobe i hodnike i sale
koje je parketima obložio, taj trg
bio bi veći nego Crveni trg i Trg
Nebeskog mira skupa, i Žrtava fašizma
i Stradun, ipak nitko ni jedan javni trg
nikad se neće nazvati imenom moga oca,
a ja sam njegov sin.
O pjesniku
Luko Paljetak
https://www.matica.hr/kolo/764/nebeski-parketar-35289/
dr. sc. Nada Babić