Željela bih ovu rubriku posvetiti logoterapiji i načinu na koji njena temeljna načela i pojmovi mogu pomoći svim roditeljima koji su ujedno prvi i nezamjenjivi odgajatelji svoje djece. I sama sam supruga, majka i baka, te imam bogato i raznoliko iskustvo kao roditelj i kao odgajateljica. Često bih se zatekla u životnim situacijama koje nisu bile jednostavne i zahtijevale su mnogo odricanja i vještine oko njihova razrješavanja. S vama ću nastojati dijeliti vlastita iskustva i vjerujem da ćete se i sami pronaći u nekima od njih. Obratit ću se i majkama koje uz majčinstvo imaju aktivan i ambiciozan profesionalni život i poziv, te sugerirati kako povezati i uspješno balansirati između uloge majke i poslovne žene, s čime sam se također osobno upoznala. Ambicije su za mene pozitivan pojam i vjerujem da je obrazovanje velika vrijednost, vrijedna svakog truda – zato sam uspjela završiti dva fakulteta, uspješno doktorirati i završiti poslijedoktorski studij logoterapije u trajanju od 4 godine, a upravo prolazim edukaciju iz propedeutike psihoterapije, tako da sam posvećena cjeloživotnom obrazovanju koje još nije završilo, iako sam već baka. Još uvijek radim i aktivna sam na mnogim područjima. Imate li i vi sličnih iskustava i kako se nosite s brojnim obavezama? Kako se štitite od sagorijevanja ili „burnout sindroma“? Postoji li recept? Da, postoji, i podijelit ću ga s vama u jednom od sljedećih tekstova.
S obzirom na to da je ovo rubrika o logoterapiji, voljela bih iznijeti osnovne pojmove o tome što je logoterapija, tko joj je utemeljitelj i kako može biti korisna u svakodnevnom životu. Odmah na početku želim razjasniti dva pojma koja se često poistovjećuju, a to su logopedija i logoterapija, iako nemaju nikakvih sličnosti. Sama sam više puta doživjela da ljudi nikada nisu čuli za logoterapiju pa pogrešno misle da je riječ o logopediji.
Logopedija je disciplina koja se bavi govorno-jezičnim razvojem, odnosno prevencijom, otkrivanjem, dijagnosticiranjem i tretmanom poremećaja komunikacije.
Logoterapija je metoda koja pomaže čovjeku u njegovu traganju za smislom, u nošenju s problemom koji znatno utječe na njegovu svakodnevicu, unosi nemir, ograničava ga i onemogućuje čovjeka u ostvarivanju njegovih potencijala.
Logoterapija je psihoterapijski pravac orijentiran prema smislu ljudskog postojanja. U nazivu sadrži logos što znači riječ, ali i smisao, pa u užem smislu logoterapija znači terapija ili liječenje smislom. Najbolje sredstvo za prevenciju bolesti i očuvanje zdravlja je smislena životna zadaća. (V.Frankl)
Logoterapija je jedan od niza psihoterapijskih pravaca. Njezina posebnost je upravo u tome što je orijentirana na otkrivanje smisla čovjekova života i postojanja, u čemu pronalazi snažan oslonac i mogućnosti za liječenje već oboljelih osoba na području psihosomatskih problema. No, logoterapija pomaže i zdravim ljudima, ona prevenira upadanje u krize i besmisao, čime je jasno vidljiva pozitivna uloga i moć logoterapije. Otkrivanje smisla ima iznimno pozitivan i ljekovit utjecaj na sve dimenzije čovjekova života i zdravlja. Zato kažemo da je logoterapija sposobna i spriječiti bolesti, prevenirati krize, djelovati proaktivno.
Dr. Hans Selye iz Montreala, čuven i poznat po svojim istraživanjima i djelima o stresu, u svojim mnogim znanstvenim istraživanjima proučavao je i dokazao da naš imunološki sustav jača, a degenerativne sile starenja usporavaju samo onda kad naš rad i život imaju smisla. Takvu je vrstu poželjnog stresa nazvao „eustres“, za razliku od stresa koji izvire iz besmislena života u kojemu nema integriteta (Alex Pattakos, 2010). Ovo je u suglasju s Franklovim načelima i nije neobično što su spomenuti znanstvenici surađivali na brojnim istraživačkim projektima vezanim za dobrobit otkrivanja smisla u životu čovjeku.
Trebala bih vam reći par riječi o utemeljitelju logoterapije i egzistencijalne analize. Bio je to vrsni bečki psihijatar, neurolog, psihoterapeut, ali i filozof, Viktor E. Frankl (26. ožujka 1905. – 2. rujna 1997), vrlo osebujna ličnost. Pročitala sam njegovu Autobiografiju i shvatila koliko je vrijedan divljenja i poštovanja. Toplo vam preporučujem spomenuto djelo velikog čovjeka, koji nije odustao od života čak i onda kada je zdrav razum govorio da je vrijeme odustati, proživio je i preživio strahote genocida. Jamčim da vas njegov impresivan život neće ostaviti ravnodušnima (Viktor Frankl, Odgovoriti životu, Autobiografija, 2021.). Za vrijeme Drugog svjetskog rata bio je u koncentracijskim logorima od 1942. do 1945. Izgubio je cijelu obitelj. Proživljena iskustva patnje ostavila su neizbrisiv trag na cijeli Franklov život, kao i na njegov rad. Iz toga je proizašla njegova maksima da se i onoj neizbježnoj patnji, dakle onoj koju nikako ne možemo promijeniti niti utjecati na nju, također može pronaći svrha i smisao. Za njega naprosto život ima bezuvjetni i neosporni smisao i ništa to ne može promijeniti. Život je ničim zasluženi najdragocjeniji dar.
Osobno sam uvijek posvećivala veliku pažnju radu na sebi, naročito na duhovnom području, tako da sam, za prevladavanje većine životnih izazova, oduvijek pronalazila i crpila snagu u duhovnosti. No, susret s logoterapijom obogatio me mnogim dodatnim spoznajama, metodama i alatima koji služe i kao samopomoć, ali se njima može učinkovito pomoći drugima u obliku savjetodavnog, terapeutskog rada, iz čega je proizašla želja za otvaranjem Logoterapijskog savjetovališta.
Logoterapija mi je potvrdila snagu duhovne dimenzije. Zašto i kako? Zato što je Frankl kao psihoterapeut i filozof proučavao čovjeka i oduvijek postavljao dva osnovna pitanja: što je čovjek i što čovjeka izdvaja od svih ostalih stvorenja. U svojem znanstveno-istraživačkom radu, kao i bogatoj kliničkoj praksi u radu s pacijentima u bolnicama i savjetovalištima, došao je do zaključka da je duhovna dimenzija ona najvažnija u čovjeku, u njoj se nalazi sloboda, smisao, odgovornost i sve vrijednosti, sve ono po čemu je čovjek jedinstveno biće, sa svojim dostojanstvom i svojom neospornom vrijednošću. I to je još jedna od posebnosti Franklove logoterapije – njegova slika čovjeka – imago hominis – temeljena na tri dimenzije: tijelo, psiha i duh. Dok se ostale psihoterapijske škole i pravci zaustavljaju na tijelu i psihi, on je otišao dalje, u dubinu, u duhovno, no sam je volio reći da se zapravo uzdiže prema visinama, iznad vremena i prostora; jer duhovno u čovjeku je intaktno, nedodirljivo i ne podliježe bolestima. Čitava je snaga i moć čovjeka u njegovoj duhovnoj dimenziji. Frankl je jedan od, još uvijek rijetkih, znanstvenika i liječnika koji priznaju duhovnu dimenziju i potvrđuju njezinu nadmoć pred fizičkim i psihičkim silama u čovjeku. Drugim riječima, priznaje nešto što je onkraj dokazivog i dostupnog empirijskom istraživanju; u znanstvenom smislu, nešto što je iznad svega toga.
Logoterapijsko savjetovalište-Svjetlost
Individualno,partnersko savjetovanje, grupe podrške, edukacije (uživo i online), više info na:
