Irenej je, suprotstavljajući se gnosticima koji su smatrali da se spašavaju samo izabrani, oni koji posjeduju tajno znanje, tvrdio da je pravu gnozu moguće pronaći jedino u nauku apostola (usp. Adversus haereses, IV,33,8). Riječ je o nauku koji je apostolima predao Isus Krist, a oni
Sveti Irenej rođen je najvjerojatnije u Smirni, u Maloj Aziji, sredinom 2. stoljeća. Ondje je, kao mladić, slušao svetog Polikarpa. Kasnije se preselio u Galiju gdje je, nakon smrti tamošnjeg biskupa Potina, bio izabran za lionskog biskupa. Prema predaji, umro je 202. godine. Papa Franjo proglasio
Irenej Lionski U ovoj ću se kolumni još malo zadržati na gnosticima kao Irenejevu izazovu. Budući da korizma još traje, a ona je posebno vrijeme u kojem, želeći postati bolji, svjesno pred sebe stavljamo različite izazove, pokušat ću predočiti na što me, kroz Irenejev izazov, Gospodin
Irinej Lionski Citat iz naslova uzet je iz djela Adversus haereses – Protiv hereza svetog Ireneja Lionskog. Taj mi je crkveni otac iz druge polovice drugog stoljeća osobito prirastao srcu. Voljela bih mu posvetiti čitavu godinu koja je pred nama. U njegovim tekstovima, naime, postoji mnoštvo
Poslanica Diognetu U trenutcima kada se pripremamo za slavlje Gospodinova rođenja, voljela bih se još jednom osvrnuti na Poslanicu Diognetu. Ima u njoj jedan odlomak u kojem je autor progovorio o utjelovljenju na način na koji, čini mi se, ne razmišljamo često. Već sam ugođaj Božića –
Poslanica Diognetu Govor o apologetima drugog stoljeća završavamo jednim anonimnim spisom napisanim u obliku apologije, Poslanicom Diognetu. Osim što nije poznato tko je bio autor te poslanice, ne zna se pravo ni tko je bio Diognet. Iz teksta možemo razaznati samo da je bio poganin koji
(Tacijan) O Tacijanovu životu, kao i o životima drugih apologeta, nije poznato mnogo podataka. Sam je, na kraju svojeg spisa Govor Grcima, ostavio svjedočanstvo o svojem porijeklu i obraćenju na kršćansku vjeru: „To je, o Grci, ono što za vas sastavih ja, Tacijan, pristaša barbarske filozofije,
Teofil Antiohijski U prošlom smo se tekstu upoznali s prekrasnim opisima stvorenog svijeta iz pera Teofila Antiohijskog. Ovog ćemo se puta zadržati na njegovim promišljanjima o čovjeku kao Božjem stvorenju. Za samo stvaranje čovjeka Teofil je priznao da ga se „ne može (…) točno ispripovjediti premda je
Teofil Antiohijski O životu Teofila Antiohijskog, apologeta iz drugog stoljeća, ne znamo gotovo ništa. Crkveni povjesničar Euzebije Cezarejski zapisao je da je bio šesti biskup u Antiohiji Sirijskoj (usp. Crkvena povijest, IV,20), a sam je Teofil o sebi ostavio svjedočanstvo da se obratio čitajući Sveto pismo
Atenagora iz Atene Nakon Justina, najvećeg od svih apologeta, dobro je zaviriti i u blago koje su nam ostavili drugi apologeti. Prvo ću se zadržati na Atenagori, kršćanskom filozofu iz Atene. Od njega su ostala sačuvana dva djela, od kojih je poznatija apologija Molba za kršćane.
