Poslanica Diognetu U trenutcima kada se pripremamo za slavlje Gospodinova rođenja, voljela bih se još jednom osvrnuti na Poslanicu Diognetu. Ima u njoj jedan odlomak u kojem je autor progovorio o utjelovljenju na način na koji, čini mi se, ne razmišljamo često. Već sam ugođaj Božića –
Poslanica Diognetu Govor o apologetima drugog stoljeća završavamo jednim anonimnim spisom napisanim u obliku apologije, Poslanicom Diognetu. Osim što nije poznato tko je bio autor te poslanice, ne zna se pravo ni tko je bio Diognet. Iz teksta možemo razaznati samo da je bio poganin koji
(Tacijan) O Tacijanovu životu, kao i o životima drugih apologeta, nije poznato mnogo podataka. Sam je, na kraju svojeg spisa Govor Grcima, ostavio svjedočanstvo o svojem porijeklu i obraćenju na kršćansku vjeru: „To je, o Grci, ono što za vas sastavih ja, Tacijan, pristaša barbarske filozofije,
Teofil Antiohijski U prošlom smo se tekstu upoznali s prekrasnim opisima stvorenog svijeta iz pera Teofila Antiohijskog. Ovog ćemo se puta zadržati na njegovim promišljanjima o čovjeku kao Božjem stvorenju. Za samo stvaranje čovjeka Teofil je priznao da ga se „ne može (…) točno ispripovjediti premda je
Teofil Antiohijski O životu Teofila Antiohijskog, apologeta iz drugog stoljeća, ne znamo gotovo ništa. Crkveni povjesničar Euzebije Cezarejski zapisao je da je bio šesti biskup u Antiohiji Sirijskoj (usp. Crkvena povijest, IV,20), a sam je Teofil o sebi ostavio svjedočanstvo da se obratio čitajući Sveto pismo
Atenagora iz Atene Nakon Justina, najvećeg od svih apologeta, dobro je zaviriti i u blago koje su nam ostavili drugi apologeti. Prvo ću se zadržati na Atenagori, kršćanskom filozofu iz Atene. Od njega su ostala sačuvana dva djela, od kojih je poznatija apologija Molba za kršćane.
Justin Prošli smo puta spomenuli da se Justin obratio nakon dugotrajna traganja za istinom. Spomenuli smo i starca koji mu je na nju ukazao. Ovog ćemo se puta malo duže zadržati na njihovu susretu i potom na susretu Justina i Židova Trifuna i njegovih prijatelja. Na samom
Justin U Razgovoru s Trifunom Justin je opisao dugi put kojim je prošao tražeći istinu u raznim filozofskim školama svojeg vremena. Na koncu je, potaknut savjetom starca kojeg je susreo na obali mora i s kojim je dugo, dugo razgovarao, počeo čitati Sveto pismo te je,
Justin Svetog se Justina smatra najvećim od svih apologeta. Od njegovih su djela sačuvane dvije apologije napisane u obliku otvorena pisma vladarima i čitavom rimskom narodu i jedna u obliku dijaloga koji je vodio sa Židovom Trifunom i njegovim prijateljima.Naš govor o Justinu započet ćemo s
Niz tekstova o pojedinim apologetima započet ćemo najstarijom sačuvanom apologijom, onom koju je, najvjerojatnije između 124. i 126. godine, caru Hadrijanu uputio Aristid. O njemu znademo samo da je bio filozof iz Atene. Aristid je svoju kratku Apologiju započeo kao pravi filozof (prema Platonu i Aristotelu
