(Didaché – Upute apostolske) U vrijeme apostolskih otaca – Klementa Rimskog, Ignacija Antiohijskog i Polikarpa Smirnskog – nastao je i spis čiji je autor nepoznat: Didaché ili Upute apostolske. Taj spis nije dobio ime na temelju toga što bi ga sastavili apostoli, nego jer je pisac
Polikarp Smirnski Sveti Polikarp bio je apostolski otac i biskup u Smirni. Vrlo je dobro poznavao apostole, a za smirnskog biskupa postavio ga je sâm sveti Ivan. Evo jednog dragocjenog svjedočanstva koje je zabilježio sveti Irenej, ovako opisujući svoja dječačka sjećanja na svetog Polikarpa: „Bolje se
Ignacije Antiohijski Kad bismo iz pisama svetog Ignacija Antiohijskog željeli izdvojiti nekoliko ključnih riječi, zacijelo bi nam, onako na prvu, pale na pamet sljedeće: Isus Krist, Bog, čovjek, jedinstvo, zajedništvo, nasljedovanje, suobličavanje, vjera, ljubav i molitva. Ignacije je, naime, naslovnike svojih pisama silno želio učvrstiti u
Ignacije Antiohijski Sveti Ignacije bio je apostolski otac i biskup u Antiohiji. Nakon više od trideset godina biskupske službe, zbog njegove su ga vjere u Krista uhitile rimske vlasti. Pod paskom stražara bio je odveden u Rim gdje je, bačen zvijerima, podnio mučeničku smrt. Na postajama
Klement Rimski Klement Rimski bio je apostolski otac i treći rimski biskup nakon svetoga Petra. Od njegovih je djela sačuvano samo jedno, Pismo Korinćanima. Povod koji ga je nagnao na pisanje bili su razdori koji su se dogodili u korintskoj Crkvi. Neki su se, naime, prvenstveno
Apostolski oci su jedna podskupina crkvenih otaca. Zovemo ih tako jer su bili učenici apostolâ ili učenici apostolskih učenika. U njih ubrajamo Klementa Rimskog, Ignacija Antiohijskog, Polikarpa Smirnskog i Papiju Hijerapolskog, ali i neke spise čiji su pravi autori nepoznati. Svi oni pripadaju prvoj i
Poštovani pratitelji Mreža Riječi danas nastavljamo s istraživanjem bogatstva koje je skriveno u škrinjicama crkvenih otaca. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Vrijeme crkvenih otaca uobičajeno se dijeli na tri razdoblja: 1. Razdoblje rasta – od novozavjetnog vremena do Milanskog edikta (313.) ili, po nekim autorima, do Nicejskog koncila (325.). 2. Razdoblje cvata, ili
Poštovani pratitelji Mreža Riječi radosni smo što Vam možemo predstaviti našu novu suradnicu i kolumnisticu na portalu izv. prof. dr. sc. Andreu Filić. Andrea je profesorica na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu pri Katedri za povijest kršćanske literature i kršćanskog nauka, supruga te majka troje
