Teofil Antiohijski O životu Teofila Antiohijskog, apologeta iz drugog stoljeća, ne znamo gotovo ništa. Crkveni povjesničar Euzebije Cezarejski zapisao je da je bio šesti biskup u Antiohiji Sirijskoj (usp. Crkvena povijest, IV,20), a sam je Teofil o sebi ostavio svjedočanstvo da se obratio čitajući Sveto pismo
Atenagora iz Atene Nakon Justina, najvećeg od svih apologeta, dobro je zaviriti i u blago koje su nam ostavili drugi apologeti. Prvo ću se zadržati na Atenagori, kršćanskom filozofu iz Atene. Od njega su ostala sačuvana dva djela, od kojih je poznatija apologija Molba za kršćane.
Justin Prošli smo puta spomenuli da se Justin obratio nakon dugotrajna traganja za istinom. Spomenuli smo i starca koji mu je na nju ukazao. Ovog ćemo se puta malo duže zadržati na njihovu susretu i potom na susretu Justina i Židova Trifuna i njegovih prijatelja. Na samom
Justin U Razgovoru s Trifunom Justin je opisao dugi put kojim je prošao tražeći istinu u raznim filozofskim školama svojeg vremena. Na koncu je, potaknut savjetom starca kojeg je susreo na obali mora i s kojim je dugo, dugo razgovarao, počeo čitati Sveto pismo te je,
Justin Svetog se Justina smatra najvećim od svih apologeta. Od njegovih su djela sačuvane dvije apologije napisane u obliku otvorena pisma vladarima i čitavom rimskom narodu i jedna u obliku dijaloga koji je vodio sa Židovom Trifunom i njegovim prijateljima.Naš govor o Justinu započet ćemo s
Niz tekstova o pojedinim apologetima započet ćemo najstarijom sačuvanom apologijom, onom koju je, najvjerojatnije između 124. i 126. godine, caru Hadrijanu uputio Aristid. O njemu znademo samo da je bio filozof iz Atene. Aristid je svoju kratku Apologiju započeo kao pravi filozof (prema Platonu i Aristotelu
Nakon apostolskih otaca, u drugom je stoljeću postala aktivna jedna nova i po mnogočemu specifična podskupina crkvenih otaca, apologeti. U ovom ćemo prilogu upoznati zajedničke karakteristike grčkih apologeta a u idućima ćemo se usmjeriti pojedinima od njih. No već sada je dobro čuti njihova imena:
(Didaché – Upute apostolske) Ciklus tekstova o apostolskim ocima završavamo još jednim razmišljanjem nadahnutim Uputama apostolskim. Već smo spomenuli da autor toga spisa poziva kršćane da kroče putem života i da izbjegavaju put smrti. Savjeti o onome što treba činiti ili izbjegavati da bi se slijedilo put
(Didaché – Upute apostolske) U vrijeme apostolskih otaca – Klementa Rimskog, Ignacija Antiohijskog i Polikarpa Smirnskog – nastao je i spis čiji je autor nepoznat: Didaché ili Upute apostolske. Taj spis nije dobio ime na temelju toga što bi ga sastavili apostoli, nego jer je pisac
Polikarp Smirnski Sveti Polikarp bio je apostolski otac i biskup u Smirni. Vrlo je dobro poznavao apostole, a za smirnskog biskupa postavio ga je sâm sveti Ivan. Evo jednog dragocjenog svjedočanstva koje je zabilježio sveti Irenej, ovako opisujući svoja dječačka sjećanja na svetog Polikarpa: „Bolje se
