Praksa posta, tako važna u prošlosti, gotovo je nestala iz suvremenoga života. Američki publicist Jay W. Richards u knjizi Jedi, posti, slavi (Verbum, 2023.) otkriva važnost posta za zdravlje tijela, duše i duha. Pri tome spaja bogatu kršćansku tradiciju posta i najnovije znanstvene spoznaje o zdravoj prehrani temeljene na smanjenom unosu ugljikohidrata.
Kao metoda liječenja post ima dugu povijest, još od Hipokrata, oca medicine, a današnjem čovjeku može biti lijek za raširene civilizacijske bolesti, kao što su pretilost, dijabetes, Alzheimerova i Parkinsonova bolest te neki oblici tumora. Svatko može imati koristi od posta, a kršćani imaju puno razloga da ga učine dijelom svoga života. No, posljednjih godina i desetljeća kršćanski post sve manje se prakticira, osim u tradiciji pravoslavlja i katolika istočnih obreda. Post u Katoličkoj crkvi sveden je na najmanju moguću mjeru: na propisani post Čistom srijedom i Velikim petkom, na sat posta prije primanja pričesti ili na izbjegavanje mesa svakog petka u korizmi. Osim što se nestanak posta negativno odrazio na zdravlje milijuna ljudi, Richards smatra da je to kršćanima naštetilo i u moralnom i u duhovnom smislu. To je Crkvu učinilo slabom jer je popuštanje u postu praćeno opadanje svetosti i vjernosti kršćanskom nauku.
Kršćani su nekoć redovito postili i kroz post poistovjećivali s Kristovom mukom, jačali svoj molitveni život, hranili siromašne, disciplinirali svoju volju, tražili volju Božju, rasli u svetosti, pripremali se za borbu protiv zla. Isus je postio, apostoli su postili, postili su prvi kršćani, crkveni oci, redovnici i mnogi sveci. O tome postoje mnoga svjedočanstva. Sv. Augustin koji nije bio ekstremni asket kaže: Post pročišćava dušu, uzdiže um, podvrgava tijelo duhu, čini srce skrušenim i poniznim, raspršuje oblake pohote, gasi vatru požude i pali istinsko svjetlo čednosti.
Richards smatra da suvremeni način prehrane znatno otežava post. Pri tome ne misli samo na ono što jedemo, a što je puno obrađenih i rafiniranih ugljikohidrata, nego i na dogmu da je zdravo što češće jesti. Sve je više znanstvenika koji ustaljenu prehrambenu piramidu dovode u pitanje, te zastupaju da su post i prehrana s puno prirodnih masti puno bolji za čovjekovo zdravlje.
Kao prvi i važan korak prema postu Richards predlaže napuštanje ustaljene zapadnjačke prehrane i prelazak na ketozu, prehranu punu prirodnih masnoća, vrlo malo ugljikohidrata i umjerene količine proteina. Richards o tome i o postupnom ulasku u post daje detaljne upute u knjizi.
Posebno poglavlje autor posvećuje opisivanju svrhe posta. Post je žrtva, podvrgavanje tjelesnih želja volji. Ako ne uspostavimo kontrolu nad tijelom, ugrozit ćemo našu dušu. Post je u suprotnosti s jednim mitom, s Freudovom teorija o nagonima. Prema toj teoriji svaki nagon postaje sve intenzivniji, sve snažniji, dok ga ne zadovoljimo. Post je izvrstan način da preuzmemo kontrolu nad svojim željama i nagonima. Mi smo jedinstvo tijela i duša, pa ono što utječe na tijelo, utječe i na dušu i obrnuto. Post nam na neki način posvješćuje važnost Kristova trpljenja, koje je za nas otkupiteljsko. Dragovoljnim sudjelovanjem u tome trpljenju, a to može biti i preko posta, mi se pridružujemo Kristovoj otkupiteljskoj patnji. Post također može biti vrsta pokore za naše grijehe i snažno sredstvo u hodu prema većoj slobodi. Svojevremeno je papa Ivan Pavao II. u korizmenoj poruci istaknuo dragocjenu važnost odricanja: Odricati se znači oslobađati se robovanja civilizaciji koja nas tjera na sve veći komfor i sve veću potrošnju. Post je na poseban način povezan s molitvom. Molitva i post oduvijek idu zajedno jer zahvaćaju cijelu osobu, tijelo i dušu. Mogli bismo reći da čovjek moli tijelom i dušom, cijelim svojim bićem. Post je svojevrsna podrška, potpora molitvi.
Post, kako autor tvrdi, nije usmjeren protiv tijela, ni protiv hrane, niti protiv potreba za slavljem. Stil i kultura posta pomažu nam da sve stavimo u ravnotežu. Crkveni su oci govorili da Biblija i ljudska povijest počinju postom: naši su praroditelji mogli jesti sa svih stabala u vrtu, osim plodova s jednog stabla. Povijest započeta postom, završava gozbom, gozbom Jaganjčevom.
Knjiga Jedi, posti, slavi zavrjeđuje svaku pohvalu zbog višestrukog i zanimljivog pristupa postu. Richards je s jedne strane iznio vrlo zanimljive znanstvene uvide o dragocjenosti posta za čovjekovo tijelo, a s druge je strane vrlo uvjerljivo podsjetio na važnost posta u kršćanskoj tradiciji. Iako se knjiga lako čita, dojam je da se autor ponekad ponavlja te da su pojedina poglavlja mogla i treba biti kraća i konciznija. Unatoč tome, knjiga djeluje kao pravo osvježenje, kao korizmeni poticaj da krenemo u otkrivanje snage i važnosti kršćanskoga posta.
Dušan Vuletić, dipl. theol.
